Prvi ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Josip Boljkovac uhapšen je jutros u Karlovcu zbog osnovane sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovišta u Dugoj Resi u maju 1945. godine.
Protiv Boljkovca (91) pokrenuta je sudska istraga zbog sumnje da je komandno odgovoran za likvidaciju 21 civila u maju 1945. blizu Duge Rese i određen jednomesečni pritvor zbog naročito teških okolnosti krivičnog dela za koje se tereti.
Istražni sudija zagrebačkog Županijskog suda Jadranka Mandušić odluku je donela nakon ispitivanja Boljkovca, koji je nakon jutrošnjeg hapšenja u Vukovoj Gorici kod Karlovca i pretresa kuće, na sud doveden na štakama i u pratnji lekara.
U istrazi protiv Boljkovca trebalo bi da se ispita oko 50 svedoka.
Njegov advokat Anto Nobilo najavio je žalbu na odluku o pritvoru, ocenivši da je Boljkovac star čovek koji se jedva kreće.
"Nisam siguran da li Boljkovac zna šta se oko njega događa, ali dobro pamti što se dešavalo 1945. pa je rekao da za ta ubistva ne zna i da ljude koji su ubijeni ne poznaje", rekao je nakon ispitivanja Nobilo.
Boljkovac je pred istražnim sudijom negirao je sve optužbe koje mu se stavljaju na teret.
Boljkovca hrvatsko Tužilaštvo tereti po komandnoj odgovornosti za ratni zločin crnogorske jedinice Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) iz maja 1945. na području Duge Rese.
Boljkovac, koji je jutros uhapšen u Vukovoj Gorici kod Karlovca, odveden je u Županijski sud u Zagrebu na salušanje, a iz njegove porodične kuće nakon pretresa izuzet je materijal za dalju istragu.
Boljkovac je u pratnji specijalne policije doveden u Županijski sud u Zagrebu. Na sud je stigao u pratnji lekara, a kretao se pomoću štaka.
Advokat Nobilo je naveo da je reč o novom predmetu protiv Boljkovca, te da se ne odnosi na ranije istrage za logor Dubovac u Karlovcu. Nobilo ističe da za sada ne zna hoće li se predmet voditi po novom ili starom Zakonu o krivičnom postupku.
Osim Boljkovca, istraga se godinama vodi i protiv nekadašnjeg predsednika Hrvatske Vlade i jednog od osnivača HDZ-a Josipa Manolića i Rada Bulata.
Manolić, Boljkovac i Bulat osumnjičeni su za niz masovnih i pojedinačnih ubistava u kojima su i oni lično učestvovali, odnosno terete ih po ličnoj i komandnoj odgovornosti za niz ratnih zločina koje su počinile partizanske jedinice, te pripadnici tajne policije OZNA, prenose hrvatski mediji.
Josip Boljkovac, koji je uhapšen zbog sumnje za ratne zločine 1945. godine, bio je ministar unutrašnjih poslova Hrvatske posle prvih višestranačkih izbora 1990. godine.
Jedan je od prvoboraca Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali je ostavku na položaj ministra dao već sredinom 1991. godine, kako je kasnije izjavio, pošto se nije slagao s ekstremističkom politikom režima Franje Tuđmana.
Boljkovac je rođen 1922. u Vukovoj Gorici, Karlovac. Na početku Drugog svetskog rata, kako se navodi u njegovoj službenoj biografiji, bio je skojevac.
Sećajući se tog vremena često je govorio o svom susretu sa sinom Vinstona Čerčila Randolfom u partizanima. I pose rata se jedanput Londonu sastao s Randofom Čerčilom.
Upamćen je kao vrlo uspešan gradonačelnik Karlovca. U njegovo vreme, između ostalog, izgrađen je bolnički kompleks, kao i novi hotel.
Posle Karlovca na policijskim poslovima radio je u Republičkom sekretarijatu unutrašnjih poslova u Zagrebu, na izdavanju dozvola za pasoše, što je u to vreme bio posebno poverljiv posao. Navodno je, svojim kanalima, došao do podatka da Aleksandar Ranković prisluškuje Josipa Broza Tita, o čemu je obavestio Ivana Krajačića a Krajačić to preneo Titu, posle čega je Ranković smenjen.
U nekoliko intervjua Boljkovac je, poslednjih godina, izjavljivao da je činio sve da do rata u Hrvatskoj, devedeesetih godina prošlog veka, ne dođe.
Po njegovim rečima, nije se obazirao na nacionalističke povike s početka devedesetih da srpske milicionere treba oterati iz službe. "Ne treba terati Srbe, već zapošljavati Hrvate i tako ispravljati tadašnji neproporcionalni odnos u policiji", tvrdio je on.
Kada su mu, kako je govorio, "neki ljudi pridodani hrvatskoj policiji, doneli spisak viđenijih karlovačkih Srba koje bi trebalo likvidirati", zapretio je da će platiti glavom ako se ijednom Srbinu bilo šta desi.
Pre nekoliko godina uzburkao je javnost izjavom da Srbima u Hrvatskoj treba vratiti status konstitutivnog naroda.
Iako je godinama u političkoj penziji (sadašnji mu je nadimak Deda), bio je senzacija izbora 2005. godine, jer se kao Hrvat odlučio da bude kandidat Samostalne demokratske srpske stranke za karlovačkog župana.
Nedavno ga je u vikendici u rodnom selu, iako je bilo poznato da je Boljkovac pod prismotrom, posetio bivši predsednik Hrvatske Stipe Mesić, čijoj je političkoj opciji Boljkovac blizak.
Puštanje Željka Ražnatovića Arkana aprila 1991. iz hrvatskog pritvora koje je dugo bilo tema različitih polemika dogodilo se u vreme dok je Boljkovac bio ministar, a Josip Manolić, predsednik vlade. Po Boljkovićevim rečima, puštanje je dogovoreno između Manolića i Radmila Bogdanovića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Srbije.
(agencije/MONDO)
Istražni sudija zagrebačkog Županijskog suda Jadranka Mandušić odluku je donela nakon ispitivanja Boljkovca, koji je nakon jutrošnjeg hapšenja u Vukovoj Gorici kod Karlovca i pretresa kuće, na sud doveden na štakama i u pratnji lekara.
U istrazi protiv Boljkovca trebalo bi da se ispita oko 50 svedoka.
Njegov advokat Anto Nobilo najavio je žalbu na odluku o pritvoru, ocenivši da je Boljkovac star čovek koji se jedva kreće.
"Nisam siguran da li Boljkovac zna šta se oko njega događa, ali dobro pamti što se dešavalo 1945. pa je rekao da za ta ubistva ne zna i da ljude koji su ubijeni ne poznaje", rekao je nakon ispitivanja Nobilo.
Boljkovac je pred istražnim sudijom negirao je sve optužbe koje mu se stavljaju na teret.
Boljkovca hrvatsko Tužilaštvo tereti po komandnoj odgovornosti za ratni zločin crnogorske jedinice Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) iz maja 1945. na području Duge Rese.
Boljkovac, koji je jutros uhapšen u Vukovoj Gorici kod Karlovca, odveden je u Županijski sud u Zagrebu na salušanje, a iz njegove porodične kuće nakon pretresa izuzet je materijal za dalju istragu.
Boljkovac je u pratnji specijalne policije doveden u Županijski sud u Zagrebu. Na sud je stigao u pratnji lekara, a kretao se pomoću štaka.
Advokat Nobilo je naveo da je reč o novom predmetu protiv Boljkovca, te da se ne odnosi na ranije istrage za logor Dubovac u Karlovcu. Nobilo ističe da za sada ne zna hoće li se predmet voditi po novom ili starom Zakonu o krivičnom postupku.
Osim Boljkovca, istraga se godinama vodi i protiv nekadašnjeg predsednika Hrvatske Vlade i jednog od osnivača HDZ-a Josipa Manolića i Rada Bulata.
Manolić, Boljkovac i Bulat osumnjičeni su za niz masovnih i pojedinačnih ubistava u kojima su i oni lično učestvovali, odnosno terete ih po ličnoj i komandnoj odgovornosti za niz ratnih zločina koje su počinile partizanske jedinice, te pripadnici tajne policije OZNA, prenose hrvatski mediji.
Josip Boljkovac, koji je uhapšen zbog sumnje za ratne zločine 1945. godine, bio je ministar unutrašnjih poslova Hrvatske posle prvih višestranačkih izbora 1990. godine.
Jedan je od prvoboraca Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali je ostavku na položaj ministra dao već sredinom 1991. godine, kako je kasnije izjavio, pošto se nije slagao s ekstremističkom politikom režima Franje Tuđmana.
Boljkovac je rođen 1922. u Vukovoj Gorici, Karlovac. Na početku Drugog svetskog rata, kako se navodi u njegovoj službenoj biografiji, bio je skojevac.
Sećajući se tog vremena često je govorio o svom susretu sa sinom Vinstona Čerčila Randolfom u partizanima. I pose rata se jedanput Londonu sastao s Randofom Čerčilom.
Upamćen je kao vrlo uspešan gradonačelnik Karlovca. U njegovo vreme, između ostalog, izgrađen je bolnički kompleks, kao i novi hotel.
Posle Karlovca na policijskim poslovima radio je u Republičkom sekretarijatu unutrašnjih poslova u Zagrebu, na izdavanju dozvola za pasoše, što je u to vreme bio posebno poverljiv posao. Navodno je, svojim kanalima, došao do podatka da Aleksandar Ranković prisluškuje Josipa Broza Tita, o čemu je obavestio Ivana Krajačića a Krajačić to preneo Titu, posle čega je Ranković smenjen.
U nekoliko intervjua Boljkovac je, poslednjih godina, izjavljivao da je činio sve da do rata u Hrvatskoj, devedeesetih godina prošlog veka, ne dođe.
Po njegovim rečima, nije se obazirao na nacionalističke povike s početka devedesetih da srpske milicionere treba oterati iz službe. "Ne treba terati Srbe, već zapošljavati Hrvate i tako ispravljati tadašnji neproporcionalni odnos u policiji", tvrdio je on.
Kada su mu, kako je govorio, "neki ljudi pridodani hrvatskoj policiji, doneli spisak viđenijih karlovačkih Srba koje bi trebalo likvidirati", zapretio je da će platiti glavom ako se ijednom Srbinu bilo šta desi.
Pre nekoliko godina uzburkao je javnost izjavom da Srbima u Hrvatskoj treba vratiti status konstitutivnog naroda.
Iako je godinama u političkoj penziji (sadašnji mu je nadimak Deda), bio je senzacija izbora 2005. godine, jer se kao Hrvat odlučio da bude kandidat Samostalne demokratske srpske stranke za karlovačkog župana.
Nedavno ga je u vikendici u rodnom selu, iako je bilo poznato da je Boljkovac pod prismotrom, posetio bivši predsednik Hrvatske Stipe Mesić, čijoj je političkoj opciji Boljkovac blizak.
Puštanje Željka Ražnatovića Arkana aprila 1991. iz hrvatskog pritvora koje je dugo bilo tema različitih polemika dogodilo se u vreme dok je Boljkovac bio ministar, a Josip Manolić, predsednik vlade. Po Boljkovićevim rečima, puštanje je dogovoreno između Manolića i Radmila Bogdanovića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Srbije.
(agencije/MONDO)
