Karlovački istoričar Djuro Zatezalo predstavio je u zagrebu knjigu "Radio sam svoj seljački kovački posao", koja sadrži iskaze preživelih žrtava ustaških pokolja na području Like, Banije i Korduna, ali i iskaze nekih od njihovih egzekutora.
Karlovački istoričar Djuro Zatezalo predstavio je u zagrebu knjigu "Radio sam svoj seljački kovački posao", koja sadrži iskaze preživelih žrtava ustaških pokolja na području Like, Banije i Korduna, ali i iskaze nekih od njihovih egzekutora.Predsednica Saveta Spomen područja Jasenovac Zorica Stipetić podsetila je da su ustaški pokolji nad Srbima bili ozakonjeni rasnim zakonima, donesenim na početku njihove vladavine u Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Ustaše su još u emigraciji najavljivale etnički čistu Hrvatsku, i prostor i narod, i pretili da će svoju državnu tvorevinu najpre očistiti od Srba kao, kako su rekli, vekovnih neprijatelja.
Stpetić je rekla da su ustaški zločini i tada, a i danas, proglašeni "osvetom za patnje". Prema njenim rečima, za razliku od rasnih zakona prema Jevrejima koji su u NDH prepisani od Nemaca, rasni zakoni prema Srbima su ustaško autorsko delo.
Tako su prvi ozakonjeni pokolji sprovedeni u Gudovcu kod Bjelovara, u selu Veljun kod Karlovca i u Glini. Ustaško iživljavanje je smanjeno tek 1942, na zahtev Nemaca i zbog rastućeg ustanka izazvanog tim pokoljima. Tek kasnije otvaraju se u NDH klasični koncentracioni logori za zatvorenike, sprovodi se pokatoličavanje i stvara projekt tzv. Hrvatske pravoslavne crkve.
Vesna Čulinović-Konstantinović, potpredsednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista i ćerka istoričara Ferda Čulinovića, koji je bio mentor Zatezalu, ispričala je kako je u zapadnoj Slavoniji, u staroj školskoj spomenici, našla zapis o masakru pravoslavnog stanovništva nekadašnjeg sela Zvečeno na Papuku u pravoslavnoj crkvi za vreme Marije Terezije. Tada je obećavano da će svaki pravoslavac koji se pokatoliči biti ravnopravan gradjanin, pa bi čak i sveštenstvo moglo raditi svoj posao. Kad su ljudi iz sela, njih 300 do 400, ušli u crkvu, bili su izmasakrirani noževima, a tri čoveka koji nisu hteli da udju u crkvu sakrili su se "za jele" i osnovali selo Zajle, pisalo je u zapisu nastalom pedesetak godina nakon zločina.
Autor knjige Zatezalo je rekao da je zapise o ustaškim zločinima skupljao više od 55 godina, prvo kao mlad učitelj u jednom selu na Baniji prema granici s Bosnom i Hercegovinom koje je, kao i ceo kraj doživelo masovne pokolje. Tako je u selu Komesarac od 47 kuća u jednom danu pobijeno 69 meštana.
Autor je 1945, kao dečak, preživeo pošto je njega i njegovog brata jedna Hrvatica sakrila tokom jednog od zadnjih naleta ustaša pred konačno oslobodjenje Karlovca, a 1991. godine su ga, kako je naglasio, dobri ljudi Hrvati spasli od zlih ljudi.
U knjizi je i popis od 216 masovnih gubilišta i 121 jama u koju su bacane srpske žrtve, ali je po Zatezalovim rečima, retko iz koje izvršena ekshumacija, a mnoge su potapane veštačkim jezerima, zasipane kamenjem ili betonirane, kako za vreme, tako i nakon Drugog svetskog rata.
"Prosvjeta", centralna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj, izdala je ovu knjigu. Ta institucija ima 50 mesnih odbora i nekoliko hiljada članova, a Zatezalovu knjigu izdala je uz finansijsku podršku Saveta za nacionalne manjine kao najvišeg organa manjinske samouprave u Hrvatskoj.
(Tanjug/MONDO)
