- Fotografije iz Sarajeva prikazale su dve osobe kako peku prase uz Zemaljski muzej BiH, što je izazvalo brojne reakcije.
- Muzej tvrdi da je prizor posledica dugogodišnjeg spora oko statusa ustanove i porodice nekadašnjeg domara koja i dalje živi u zgradi.
- Od nadležnih institucija traži reakciju, sankcije i drugo smeštajno rešenje za porodicu.
Prizor koji je u nedelju zabeležen pored Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu izazvao je brojne reakcije - dve osobe fotografisane su dok su pekle prase na ražnju u neposrednoj blizini Botaničke bašte i zgrade Muzeja.
Međutim, nakon što su fotografije dospele u javnost, iz Zemaljskog muzeja oglasili su se objašnjenjem koje otkriva da iza neobične scene stoji mnogo veći i dugogodišnji problem.
Kako navode iz ove institucije, slučaj je povezan sa nerešenim statusom Muzeja, ali i višegodišnjim sporovima sa porodicom nekadašnjeg domara, koja i dalje živi u samoj zgradi, piše "N1 BiH".
"Nerešeni status Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, između ostalog, obuhvata i poraznu činjenicu da u samoj zgradi Muzeja još uvek stanuje porodica nekadašnjeg domara, sa kojom je Muzej u višestrukim pravnim sporovima", saopštili su iz ove institucije.
Prema tvrdnjama Muzeja, problem se ne završava na korišćenju stana. Navode da porodica koristi i prostor Botaničkog vrta i da su zbog toga zaposleni i posetioci tokom godina bili suočeni sa različitim incidentima.
"Dotična porodica ko " ntinuirano, pored stana koji im je dodeljen na diskutabilan način, uzurpira i Botanički vrt, konstantno praveći probleme i incidente zaposlenima, posetiocima, izvođačima itd", naveli su iz Zemaljskog muzeja.
Fotografije koje su dospele u javnost prikazuju dve osobe pored ražnja, dok se na snimcima iz vazduha vidi da se sve odvijalo uz samu zgradu Muzeja, na prostoru prema Vilsonovom šetalištu.
Iz Zemaljskog muzeja tvrde da su prethodno ulagali novac i napore kako bi južni deo Botaničkog vrta uredili, stavili u funkciju i otvorili za posetioce, ali da se istovremeno suočavaju sa scenama poput ove.
"Uprkos uloženim naporima i sredstvima da se južni botanički vrt Muzeja uredi, privede svrsi i otvori za prijatelje i posetioce Muzeja, nemoćno svedočimo da se uz zid nacionalnog spomenika prži ajvar ili okreće prase...", poručili su.
Posle najnovijeg slučaja Muzej je zatražio reakciju nadležnih institucija - inspekcija, policijskih agencija i organa zaduženih za zaštitu kulturnog nasleđa.
"Ovim putem apelujemo na nadležne inspekcije i agencije za sprovođenje zakona, nadležna tela za zaštitu kulturnog nasleđa da konkretno reaguju i sankcionišu izgrednike", navodi se u saopštenju.
Poziv je upućen i vlastima Kantona Sarajevo i Opštine Centar, od kojih Muzej očekuje da pronađu drugo rešenje za smeštaj porodice.
"Takođe pozivamo nadležne Kantona Sarajevo i Opštine Centar da pronađu smeštaj za porodicu koja ugrožava sam objekat nacionalnog spomenika", zaključili su iz Zemaljskog muzeja BiH.
Tako je fotografija praseta na ražnju, koja je u prvi mah privukla pažnju zbog nesvakidašnjeg prizora, ponovo otvorila pitanje višegodišnjeg spora između Muzeja i porodice nekadašnjeg domara, kao i načina na koji se koristi prostor oko jedne od najvažnijih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Ipak, ostaje nekoliko nejasnoća. Botanički vrt prostire se na 14.270 kvadratnih metara, pa se samo na osnovu objavljenih fotografija ne može sa sigurnošću zaključiti da li je ražanj bio postavljen unutar njegovih zvaničnih granica. Takođe, za sada nema detaljnog zvaničnog objašnjenja o identitetu osoba sa fotografija niti o tome da li je za pečenje postojalo bilo kakvo odobrenje.
Botanički vrt Zemaljskog muzeja ima istoriju dužu od jednog veka. Osnovao ga je botaničar Karl Mali 1912. godine, a danas predstavlja jedinstven prostor ove vrste u Sarajevu.
Prema podacima Muzeja, u vrtu raste oko 1.000 različitih biljnih vrsta. Osim što je otvoren za posetioce, on ima važnu naučnu, obrazovnu i konzervatorsku ulogu.
Zbog zaštite biljaka, prostora i kulturno-istorijskog nasleđa, u Botaničkom vrtu važe posebna pravila ponašanja. Među aktivnostima koje nisu dozvoljene nalaze se loženje vatre i roštiljanje, kao i postupci koji bi mogli da ugroze prirodu.
Upravo zbog toga slučaj praseta na ražnju nije ostao samo neobična scena iz Sarajeva. Fotografije su ponovo skrenule pažnju na dugogodišnji problem koji, prema navodima Zemaljskog muzeja, ova institucija još nije uspela da reši.
BONUS VIDEO:
