• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Hrvati u EU ulaze sa trećinom evropske plate

Zaposleni u Hrvatskoj zarađuju samo 33 odsto prosečne godišnje plate u Europskoj uniji, a svaki zaposleni prosečno je dužan 17 plata.

Ipak, manje od Hrvata za celogodišnji rad u EU zarađuju Estonci, Česi, Slovaci, Mađari, Poljaci, Rumuni i Bugari.

Prosečni hrvatski radnik lane je zaradio 12.527 evra bruto, dok prosečna bruto plata u EU iznosi 37.959 evra, piše zagrebački "Vjesnik".

Prosečna godišnja neto plata za 2011. godinu u Hrvatskoj je iznosila 65.292 kune ili 8.775 evra, dok je zaposleni s minimalcem lane zaradio tek 27.000 kuna ili oko 3630 evra.

To je, inače, sitniš u odnosu na plate menadžera u privatnim kompanijama koji godišnje zarađuju više od 200.000 kuna (26.455 evra).

Osim toga, oko 68 odsto zaposlenih u državnim službama zarađuje manje od prosečne mesečne plate, koja je lane iznosila 5.441 kunu (720 evra), više od 115.000 radnika živi s minimalcem, a oko 15.000 zaposlenih često i mesecima ne prima platu. U Hrvatskoj ima i preko 334.000 nezaposlenih.

Pošto mnogi radnici od plate ne mogu da prežive, moraju da uzimaju kredite. Tako je krajem decembra 2011. godine dug bankama dostigao 128,7 milijardi kuna (17,02 milijarde evra), što je u visini rashodne strane hrvatskog budžeta.
To znači da svaka familija duguje bankama u proseku 102.793 kune (13.596 evra), a svaki zaposleni ima 94.088 kuna (12.446 evra) kredita, odnosno duguje čak 17 plata.

Zbog toga se i događa da se, po podacima istraživanja koje je objavilo udruženje deviznih štediša Franak, kod 24 odsto ispitanih bar jedan mesec dogodilo da su im rate kredita bile više od mesečnih primanja.

Oko 35 odsto ispitanih daje između 50 i 75 odsto mesečnih primanja na kredite, dok čak 32 odsto njih na kredite izdvaja preko 75 odsto primanja.

Kako je osnovni uslov procene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanih po tim kriterijumima u međuvremnu danas postala kreditno nesposobna, ističu u udruženju.

Svi oni moraju do daljnjeg da nastave s plaćanjem kredita prema sadašnjim uslovima, jer je za većinu njih potrebna ponovna procena kreditne sposobnosti kod izmena osnovnih ugovornih uslova.

(Tanjug)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image