Dnevni list "Vjesnik" jutros se, posle 72 godine postojanja, nije pojavio na kioscima, a 98 zaposlenih u listu ostaće bez posla.
"Naš vlasnik 'Narodne novine' odlučile su da prekinu pregovore s britanskim privatizacionim fondom OAK Investment u vlasništvu Nikolasa de Frankopana, a automatizmom, štamparija u okviru 'Narodnih novina', odbila je da štampa Nedeljni Vjesnik.
Tako je 'Vjesnik' koji neprekidno izlazi 72 godine 'ubijen' u samo nekoliko minuta", napisao je na Internet izdanju glavni urednik Bruno Lopandić.
On smatra da je višemesečna drama bila potpuno nepotrebna, jer kad je već doneta odluka da država više neće sufinansirati "Vjesnik", koji je bio opterećen dugovima, trebalo mnogo brže i efikasnije pokušati da mu se nađe kupac na tržištu i napokon dati novinama šansu da prvi put, kao kvalitetne novine, profunkcioniše na tržišnim osnovama.
"Nakon niza medijskih loptanja, najrazličitijih medijskih spinova, razgovora s investitorom koji je još u februaru poslao pismo namere i iz sedmice u sedmicu pristajao na promene uslova koje su 'Narodne novine' uvek iznova postavljale, one su, praktično pred potpis ugovora odlučile da raspišu javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu "Vjesnika", naveo je on.
Kad je i nakon tog postupka kao jedini ponuđač ostao britanski fond, razgovori su naprasno i jednostrani prekinuti, piše Lopandić.
Da je priča oko kupovine lista bila završena drugačije, list bi imao priliku da se dokaže na tržištu kao nezavisan list visoke kvalitete, prvi put bez patronata politike.
"Političke elite u Hrvatskoj u poslednjih 20 godina finansiranjem su mu činile medveđu uslugu, jer su slale zaposlenima sigurne plate, a zauzvrat očekivali da ih podržavaju. "Vjesnik" zapravo nikad nisu bile državne novine, već novine onih koji su bili trenutno na vlasti, što je obeležje diktatura, a ne zrelih demokratija", piše Lopandić.
Petar Piskač, predsednik uprave "Narodnih novina", izjavio je da se uprava na prekid pregovora odlučila, jer nije dobila tekst ugovora u kome bi decidirano pisalo da fond može da pokrije 16 miliona kuna (2,14 miliona evra) duga.
On pretpostavlja da će sada neko od poverilaca pokrenuti stečaj "Vjesnika".
Još pre dva meseca najavljivalo se da se "Vjesnik" više neće štampati, jer je štampariji dužan pet miliona kuna (668.000 evra) i više nema papira za nastavak štampanja.
Objasnivši da je držao list u štampi, misleći da će tako zaštititi dug koji "Vjesnik" ima prema štampariji, Zlatko Šoštarić, predsednik uprave štamparije, rekao je da papira više nemaju, a kada bi ga i imali, ne bi mogao nastaviti štampanje, jer ne zna do kad bi išlo štampanje, a da im se ne plati.
"Štamparija nema mogućnosti da štampa list, niti jemstvo 'Narodnih novina' da će naplatiti dug", rekao je Šoštarić.
On je verovao da će se problem "Vjesnika" rešiti nakon završetka konkursa za njegovu prodaju, koji je bio 10. aprila, ali je u tom periodu dug narastao za 100.000 kuna (134.00 evra).
OAK Investment će se o svemu izjasniti u ponedeljak.
List je prvi put izišao pre 72 godine kao glasnik Narodnog fronta, a nakon rata postaje dnevni list, pa onda prerasta i u veliku izdavačku kuću s velikim brojem izdanja od kojih su se neka, pogotovo u 70-im i 80-im, prodavala u milionskim tiražama.
U "Vjesniku" koji je izdavao istoimeni list kao glasnik tadašnjeg Socijalističkog saveza radnog narodna Hrvatske, bile su i štamparija, brojne nekretnine, jaka prodajna mreža, čak i odmaralište na moru.
Do danas se deo po deo, od izdanja kao što je "Večernji list", do mreže kioska koja sad deluje kao preduzeće "Tisak", izdvajao od "Vjesnika" i privatizovao, tako da je dugi niz godina do danas "Vjesnik" neprofitabilan i živi od budžeta.
Najava privatizacije uzburkala je duhove u "Vjesniku", jer je deo zaposlenih izrazio sumnju u namere britanskog fonda, ali i postavio pitanja šta će biti s nekretninama koje su bile u vlasništvu "Vjesnika", pre svega, soliter i ostale nekretnine na zemljištu blizu centra grada.
(Tanjug)
Tako je 'Vjesnik' koji neprekidno izlazi 72 godine 'ubijen' u samo nekoliko minuta", napisao je na Internet izdanju glavni urednik Bruno Lopandić.
On smatra da je višemesečna drama bila potpuno nepotrebna, jer kad je već doneta odluka da država više neće sufinansirati "Vjesnik", koji je bio opterećen dugovima, trebalo mnogo brže i efikasnije pokušati da mu se nađe kupac na tržištu i napokon dati novinama šansu da prvi put, kao kvalitetne novine, profunkcioniše na tržišnim osnovama.
"Nakon niza medijskih loptanja, najrazličitijih medijskih spinova, razgovora s investitorom koji je još u februaru poslao pismo namere i iz sedmice u sedmicu pristajao na promene uslova koje su 'Narodne novine' uvek iznova postavljale, one su, praktično pred potpis ugovora odlučile da raspišu javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu "Vjesnika", naveo je on.
Kad je i nakon tog postupka kao jedini ponuđač ostao britanski fond, razgovori su naprasno i jednostrani prekinuti, piše Lopandić.
Da je priča oko kupovine lista bila završena drugačije, list bi imao priliku da se dokaže na tržištu kao nezavisan list visoke kvalitete, prvi put bez patronata politike.
"Političke elite u Hrvatskoj u poslednjih 20 godina finansiranjem su mu činile medveđu uslugu, jer su slale zaposlenima sigurne plate, a zauzvrat očekivali da ih podržavaju. "Vjesnik" zapravo nikad nisu bile državne novine, već novine onih koji su bili trenutno na vlasti, što je obeležje diktatura, a ne zrelih demokratija", piše Lopandić.
Petar Piskač, predsednik uprave "Narodnih novina", izjavio je da se uprava na prekid pregovora odlučila, jer nije dobila tekst ugovora u kome bi decidirano pisalo da fond može da pokrije 16 miliona kuna (2,14 miliona evra) duga.
On pretpostavlja da će sada neko od poverilaca pokrenuti stečaj "Vjesnika".
Još pre dva meseca najavljivalo se da se "Vjesnik" više neće štampati, jer je štampariji dužan pet miliona kuna (668.000 evra) i više nema papira za nastavak štampanja.
Objasnivši da je držao list u štampi, misleći da će tako zaštititi dug koji "Vjesnik" ima prema štampariji, Zlatko Šoštarić, predsednik uprave štamparije, rekao je da papira više nemaju, a kada bi ga i imali, ne bi mogao nastaviti štampanje, jer ne zna do kad bi išlo štampanje, a da im se ne plati.
"Štamparija nema mogućnosti da štampa list, niti jemstvo 'Narodnih novina' da će naplatiti dug", rekao je Šoštarić.
On je verovao da će se problem "Vjesnika" rešiti nakon završetka konkursa za njegovu prodaju, koji je bio 10. aprila, ali je u tom periodu dug narastao za 100.000 kuna (134.00 evra).
OAK Investment će se o svemu izjasniti u ponedeljak.
List je prvi put izišao pre 72 godine kao glasnik Narodnog fronta, a nakon rata postaje dnevni list, pa onda prerasta i u veliku izdavačku kuću s velikim brojem izdanja od kojih su se neka, pogotovo u 70-im i 80-im, prodavala u milionskim tiražama.
U "Vjesniku" koji je izdavao istoimeni list kao glasnik tadašnjeg Socijalističkog saveza radnog narodna Hrvatske, bile su i štamparija, brojne nekretnine, jaka prodajna mreža, čak i odmaralište na moru.
Do danas se deo po deo, od izdanja kao što je "Večernji list", do mreže kioska koja sad deluje kao preduzeće "Tisak", izdvajao od "Vjesnika" i privatizovao, tako da je dugi niz godina do danas "Vjesnik" neprofitabilan i živi od budžeta.
Najava privatizacije uzburkala je duhove u "Vjesniku", jer je deo zaposlenih izrazio sumnju u namere britanskog fonda, ali i postavio pitanja šta će biti s nekretninama koje su bile u vlasništvu "Vjesnika", pre svega, soliter i ostale nekretnine na zemljištu blizu centra grada.
(Tanjug)
