Ivo Atlija svedočio je danas na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom o pokolju Hrvata u njegovom selu Briševu u okolini Prijedora.
Svedok optužbe izjavio je da su u julu 1992. pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) napali njegovo selo i ubili 68 hrvatskih meštana, uključujući žene, maloletne i invalide.
Po optužnici protiv tadašnjeg komandanta VRS, progon nesrba iz opštine Prijedor koji je, između ostalog, obuhvatao ubistva, prisilno premeštanje, nezakonito zatvaranje, mučenje, dostigao je nivo genocida zbog namere da etničke grupe budu uništene, delimično ili potpuno.
Atlija je posvedočio da je do napada na njegovo selo Briševo došlo 27. jula 1992. godine.
Srpske snage ubile su 68 meštana, među kojima je bilo 14 žena, dvojica maloletnika, četvorica invalida i njegov otac.
Pripadnike Šeste krajiške i Pete kozaračke brigade VRS, svedok je označio kao počinioce zločina u Briševu.
Posle kratkog boravka u pritvoru, Atlija je, kako je izjavio, učestvovao u pronalaženju i sahranjivanju tela ubijenih stanovnika Briševa i okolnih hrvatskih zaselaka.
Po njegovim rečima, više žena bilo je silovano tokom napada, a kuće i katolička crkva u selu bile su potpuno uništene.
"Briševo nije imalo nikakav strateški značaj, ni za koga...tih par brda...Sramota je što je toliko ljudi umrlo...ni zbog čega", kazao je Atlija.
Posvedočio je i da je o zločinima u Briševu više puta razgovorao sa zvaničnikom Srpske demokratske stranke u Prijedoru Vojom Kuprešaninom.
Ne pominjući kažnjavanje počinilaca, Kuprešanin je samo obećao da će "intervenisati" kod generala Momira Talića, komandanta Prvog krajiškog korpusa VRS, "da to prestane".
Atlija je izjavio i da je od tadašnjeg ratnog gradonačelnika Prijedora Milomira Stakića tražio da hrvatskom stanovništvu omogući da se iseli, ali da je Stakić to odbio.
Tribunal je Stakića pravnosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog etničkog čišćenja i zločina u Prijedoru.
"Ja sam samo tražio da nam omoguće da se iselimo. Rekao sam im: 'Dobili ste teritorije, tih par brda, omogućite nam da izađemo, nema potrebe da ljudi umiru zbog toga.' Nije nam bilo omogućeno da tada odemo", rekao je svedok.
Hrvatima i Muslimanima bilo je dozvoljeno da iz područja odu u novembru 1992, pošto su potpisali izjave kojom svu imovinu "dobrovoljno" ostavljaju srpskim vlastima, kazao je Atlija, podvlačeći da se u Briševo do danas niko nije vratio za stalno.
Danas započeto unakrsno ispitivanje Atlije, Mladićeva odbrana nastaviće sutra.
Za vreme unakrsnog ispitivanja prethodnog svedoka Šefika Hurka, predsedavajući sudija Alfons Ori danas je optuženom Mladiću naložio da ne gestikulira za vreme iskaza svedoka zato što je to neprimereno.
U suprotnom, po rečima sudije Orija, raspravno veće će optuženog udaljiti iz sudnice, kao što je učinilo prošlog petka.
Isto upozorenje, sudija je Mladiću izrekao i juče.
General Mladić optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šlemova" UN za taoce, 1992-95.
(Beta, foto: ICTY)
Po optužnici protiv tadašnjeg komandanta VRS, progon nesrba iz opštine Prijedor koji je, između ostalog, obuhvatao ubistva, prisilno premeštanje, nezakonito zatvaranje, mučenje, dostigao je nivo genocida zbog namere da etničke grupe budu uništene, delimično ili potpuno.
Atlija je posvedočio da je do napada na njegovo selo Briševo došlo 27. jula 1992. godine.
Srpske snage ubile su 68 meštana, među kojima je bilo 14 žena, dvojica maloletnika, četvorica invalida i njegov otac.
Pripadnike Šeste krajiške i Pete kozaračke brigade VRS, svedok je označio kao počinioce zločina u Briševu.
Posle kratkog boravka u pritvoru, Atlija je, kako je izjavio, učestvovao u pronalaženju i sahranjivanju tela ubijenih stanovnika Briševa i okolnih hrvatskih zaselaka.
Po njegovim rečima, više žena bilo je silovano tokom napada, a kuće i katolička crkva u selu bile su potpuno uništene.
"Briševo nije imalo nikakav strateški značaj, ni za koga...tih par brda...Sramota je što je toliko ljudi umrlo...ni zbog čega", kazao je Atlija.
Posvedočio je i da je o zločinima u Briševu više puta razgovorao sa zvaničnikom Srpske demokratske stranke u Prijedoru Vojom Kuprešaninom.
Ne pominjući kažnjavanje počinilaca, Kuprešanin je samo obećao da će "intervenisati" kod generala Momira Talića, komandanta Prvog krajiškog korpusa VRS, "da to prestane".
Atlija je izjavio i da je od tadašnjeg ratnog gradonačelnika Prijedora Milomira Stakića tražio da hrvatskom stanovništvu omogući da se iseli, ali da je Stakić to odbio.
Tribunal je Stakića pravnosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog etničkog čišćenja i zločina u Prijedoru.
"Ja sam samo tražio da nam omoguće da se iselimo. Rekao sam im: 'Dobili ste teritorije, tih par brda, omogućite nam da izađemo, nema potrebe da ljudi umiru zbog toga.' Nije nam bilo omogućeno da tada odemo", rekao je svedok.
Hrvatima i Muslimanima bilo je dozvoljeno da iz područja odu u novembru 1992, pošto su potpisali izjave kojom svu imovinu "dobrovoljno" ostavljaju srpskim vlastima, kazao je Atlija, podvlačeći da se u Briševo do danas niko nije vratio za stalno.
Danas započeto unakrsno ispitivanje Atlije, Mladićeva odbrana nastaviće sutra.
Za vreme unakrsnog ispitivanja prethodnog svedoka Šefika Hurka, predsedavajući sudija Alfons Ori danas je optuženom Mladiću naložio da ne gestikulira za vreme iskaza svedoka zato što je to neprimereno.
U suprotnom, po rečima sudije Orija, raspravno veće će optuženog udaljiti iz sudnice, kao što je učinilo prošlog petka.
Isto upozorenje, sudija je Mladiću izrekao i juče.
General Mladić optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šlemova" UN za taoce, 1992-95.
(Beta, foto: ICTY)
