Vatikan namerava uskoro da prizna verodostojnost javljanja Bogorodice u hercegovačkom Međugorju, izvestili su katolički mediji Italije.
Ova komisija uskoro predaje svoj izveštaj Kongregaciji za veru, koja ga prosleđuje papi radi odlučivanja o slučaju.
Deci starijeg uzrasta "javila" se Bogorodica po njihovoj tvrdnji 24. juna 1981. u Međugorju, opština Čitluk. Ovo mesto svake godine poseti oko milion vernika iz celog sveta.
Svakog 25. u mesecu od tada "Informativni centar Međugorja" objavljuje nove navodne poruke "kraljice mira".
Komisija je razgovarala sa onima koji tvrde da im se Bogorodica ukazala, a razmatrani su i brojni drugi "religijski aspekti".
Pominje se mogućnost da se za Međugorje osnuje posebna biskupija, odvojena od mostarske. Svi dosadašnji mostarski biskupi nisu bili skloni da poveruju "čudima".
Moguće je i proglašenje Međugorja za "svetilište", prenosi VIA.
Na pozitivan stav Komisije utiče, smatra se, knjiga Elisabette di Nikolo "Međugorje - nada za svet", koja je nedavno objavljena.
U njoj se opisuje borba njenog dvogodišnjeg sina Jošue, koji je imao rak u poslednjoj fazi, sa 80 hemoterapija i 17 zračenja, desetak tumora i metastazama u kostima.
Roditelji, koji žive na jugu Italije, sa dečakom su bili u Međugorju, više iz očajanja, nego zbog vere. Nakon toga, dečak više nije imao bolove, tumori su se znatno smanjili tako da su ih lekari lako uklonili.
Lekari, kako piše u knjizi, rekli su da oni nemaju naučno objašnjenje za nagli oporavak dečaka. O ovome je izveštavala i televizija RAI.
Katolička crkva do sada nije bila spremna da prizna Međugorje kao "mesto javljanja Marije". U tome se oslanjala na stav Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. To je značilo da je zabranjeno u ime crkve organizovati hodočašća, a svaki odlazak se smatrao "privatnim".
Kardinal Racinger, sadašnji papa, 1998. je demantovao da on kao rukovodilac kongregacije za "čuvanje vere", i papa Jovan Pavle Drugi, imaju pozitivan stav o Međugorju.
Preduzimane su kaznene disciplinske mere protiv sveštenika i monaha koji su širili kult ukazanja.
Mesni biskupi Mostara ostajali su uvek izričiti u negativnom gledištu (Ratko Perić i pre njega Pavao Žanić), govorili su o "trikovima" koji neprestano prate navodni slučaj ukazanja, što je dovodilo do konflikata sa franjevcima koji su aktivni u Međugorju.
(FoNet/Foto: Crkva u Međugorju, Guliver/Getty Images)