Hrvatski MUP objavio je pravilnik za proveru znanja kandidata za hrvatsko državljanstvo koji je ovih dana stupio na snagu – za pasoš sa šahovnicom treba tačnih deset od 15 odgovora.
Prema nekim procenama, samo u poslednje četiri godine hrvatsko državljanstvo dobilo je oko 23.000 stranaca, a da bi mogli pristupiti ispitu kandidati su morali dokazati da znaju hrvatski i latinicu, kao i odgovarati na pitanja o poznavanju Hrvatske, ali koja su zavisila od samog policijskog službenika koji ih je postavljao.
Sada je sve strožije ustrojeno i novi Pravilnik u prilogu ima upitnik sa sto pitanja o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja podeljenih u nekoliko grupa od kojih će službenici koji sprovode ispitivanje nasumce izabrati 15 pitanja kod kojih se odgovori zaokružuju ili upisuju.
Od toga su četiri pitanja iz domena ustava Hrvatske, državnog uređenja i organa državne vlasti, uključujući i obeležja Hrvatske i državne praznike, tri pitanja iz hrvatske istorije, uključujući i rat 90-ih i akta doneta za vreme 21 godine Hrvatske kao samostalne države.
Dva pitanja tiču se geografije Hrvatske, demografski podataka i prirodnih znamenitosti, kao i spomenika kulturnog nasleđa. Dva pitanja su iz domena umetnosti, duhovnosti i običaja, a dva pitanja su iz oblasti hrvatskog jezika i književnosti, školstva i važnih institucija iz područja kulture. Po jedno pitanje je s područja ekonomije Hrvatske, finansijskog i monetarnog sistema i sporta, turizma, gastronomije i zabave.
Podnosilac zahteva za državljanstvo na pitanja će morati da odgovori samostalno, a policijski službenik u policijskoj stanici ili službenik u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, ako se zahtev podnosi u inostranstvu odmah će proveriti rezultate. Ako kandidat nije zadovoljio, može dobiti upitnik na uvid, ali ga ne sme kopirati ili uzeti.
Da bi dokazali da dobro poznaju gradivo, kandidati moraju odgovoriti tačno na deset od 15 postavljenih pitanja.
"Za razliku od ranije kad je poznavanje kulture i društvenog uređenja bilo predmet diskrecione ocene, sada imamo transparentan postupak", ocenio je Dušan Miljuš, portparol MUP-a.
Uz pozitivno rešen upitnik za dobijanje državljanstva, preduslov za državljanstvo je poznavanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. MUP-ov pravilnik propisuje da se ono može dokazivati potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokoj ili srednjoj školi, odnosno u ustanovi za obrazovanje odraslih koja na osnovu odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvodi program iz hrvatskog jezika.
Za hrvatsko državljanstvo na primer treba znati kojim se sportom bavio Krešimir Ćosić i da je Ena Begović glumica koja je tragično umrla u avgustu 2000. godine, ko ima pravo predlagati zakone u RH, dopuniti stihove himne "Lijepa naša", zaokružiti kad se obeležava Dan antifašističke borbe (22. juna) ili napisati kako se zove odevni predmet koji se veže oko vrata, a koji je hrvatski brend (kravata).
Pitanja su i ko je izumitelj rođen 1856. u Smiljanu kod Gospića (Tesla), ko je bio vođa seljačke bune 1573. (Matija Gubec), koji je hrvatski političar ubijen u atentatu 1928. u beogradskoj skupštini, koju je munjevitu vojnu akciju izvela Hrvatska vojska 1993. (Oluja), koja ustanova obezbeđuje jedinstvenu primenu zakona i ravnopravnost građana ili kako se zovu poznati hrvatski začin (Vegeta) i viteške igre koje se održavaju svake godine u Sinju na godišnjicu pobede nad Turcima (Alka).
Zanimljivo je da su se i sastavljačima pitanja potkrale greške na koje je upozorio "Večernji list". Na pitanje koji je poznati političar ubijen 1928. u beogradskoj skupštini traži se odgovor 'Stjepan Radić' iako je on tada teško ranjen i umro mesec i po dana kasnije, a ubijeni su Pavle Radić i Đuro Basariček.
U pitanju o Tesli potkrala se jezička greška, jer on nije rođen u Smiljanima kako je napisano, nego u Smiljanu, a postoji i nepravilnost kod odgovora ko može predlagati zakone u Saboru. To uz svakog poslanika, što je predviđeno u odgovoru, mogu i poslanički klubovi, organi Sabora i vlada koje se u odgovorima ne navodi.
Konačno, umesto sto objavljeno je 99 pitanja, a jedno fali.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)
Sada je sve strožije ustrojeno i novi Pravilnik u prilogu ima upitnik sa sto pitanja o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja podeljenih u nekoliko grupa od kojih će službenici koji sprovode ispitivanje nasumce izabrati 15 pitanja kod kojih se odgovori zaokružuju ili upisuju.
Od toga su četiri pitanja iz domena ustava Hrvatske, državnog uređenja i organa državne vlasti, uključujući i obeležja Hrvatske i državne praznike, tri pitanja iz hrvatske istorije, uključujući i rat 90-ih i akta doneta za vreme 21 godine Hrvatske kao samostalne države.
Dva pitanja tiču se geografije Hrvatske, demografski podataka i prirodnih znamenitosti, kao i spomenika kulturnog nasleđa. Dva pitanja su iz domena umetnosti, duhovnosti i običaja, a dva pitanja su iz oblasti hrvatskog jezika i književnosti, školstva i važnih institucija iz područja kulture. Po jedno pitanje je s područja ekonomije Hrvatske, finansijskog i monetarnog sistema i sporta, turizma, gastronomije i zabave.
Podnosilac zahteva za državljanstvo na pitanja će morati da odgovori samostalno, a policijski službenik u policijskoj stanici ili službenik u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, ako se zahtev podnosi u inostranstvu odmah će proveriti rezultate. Ako kandidat nije zadovoljio, može dobiti upitnik na uvid, ali ga ne sme kopirati ili uzeti.
Da bi dokazali da dobro poznaju gradivo, kandidati moraju odgovoriti tačno na deset od 15 postavljenih pitanja.
"Za razliku od ranije kad je poznavanje kulture i društvenog uređenja bilo predmet diskrecione ocene, sada imamo transparentan postupak", ocenio je Dušan Miljuš, portparol MUP-a.
Uz pozitivno rešen upitnik za dobijanje državljanstva, preduslov za državljanstvo je poznavanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. MUP-ov pravilnik propisuje da se ono može dokazivati potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokoj ili srednjoj školi, odnosno u ustanovi za obrazovanje odraslih koja na osnovu odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvodi program iz hrvatskog jezika.
Za hrvatsko državljanstvo na primer treba znati kojim se sportom bavio Krešimir Ćosić i da je Ena Begović glumica koja je tragično umrla u avgustu 2000. godine, ko ima pravo predlagati zakone u RH, dopuniti stihove himne "Lijepa naša", zaokružiti kad se obeležava Dan antifašističke borbe (22. juna) ili napisati kako se zove odevni predmet koji se veže oko vrata, a koji je hrvatski brend (kravata).
Pitanja su i ko je izumitelj rođen 1856. u Smiljanu kod Gospića (Tesla), ko je bio vođa seljačke bune 1573. (Matija Gubec), koji je hrvatski političar ubijen u atentatu 1928. u beogradskoj skupštini, koju je munjevitu vojnu akciju izvela Hrvatska vojska 1993. (Oluja), koja ustanova obezbeđuje jedinstvenu primenu zakona i ravnopravnost građana ili kako se zovu poznati hrvatski začin (Vegeta) i viteške igre koje se održavaju svake godine u Sinju na godišnjicu pobede nad Turcima (Alka).
Zanimljivo je da su se i sastavljačima pitanja potkrale greške na koje je upozorio "Večernji list". Na pitanje koji je poznati političar ubijen 1928. u beogradskoj skupštini traži se odgovor 'Stjepan Radić' iako je on tada teško ranjen i umro mesec i po dana kasnije, a ubijeni su Pavle Radić i Đuro Basariček.
U pitanju o Tesli potkrala se jezička greška, jer on nije rođen u Smiljanima kako je napisano, nego u Smiljanu, a postoji i nepravilnost kod odgovora ko može predlagati zakone u Saboru. To uz svakog poslanika, što je predviđeno u odgovoru, mogu i poslanički klubovi, organi Sabora i vlada koje se u odgovorima ne navodi.
Konačno, umesto sto objavljeno je 99 pitanja, a jedno fali.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)
