Hrvatski general odlučio je da se bavi privatnim preduzetništvom sa prijateljem Željko Dilberom sa kojim je osnovao firmu "Adriatik gradnja".
Ante Gotovina, koga je Haški sud oslobodio optužbi za ratne zločine nad Srbima, poručio je da ne namerava da se bavi politikom već će, kako je rekao, da ostane u preduzetničkim vodama.
Gotovina i Dilber osnovali su pre dve godine firmu "Adriatik gradnja", koja je prošle godine u Zadru postavila instalacije gasovoda za 5,1 milion kuna (oko 675.000 evra), javili su hrvatski mediji.
Poslovni partner Dilber jedan je od ljudi iz Gotovininog najužeg tima.
Dok je Gotovina bio u begu, Dilber se sa Ljubom Ćesićem Rojsom, Hrvojem Petračem, Željkom Bagićem i Antom Žonijem Maksanom našao i na listi lica kojima je bio zabranjen ulazak u zemlje EU.
Petorka se sumnjičila da pomažu Gotovini, da ga finansiraju i skrivaju pred Haškim sudom.
Dilber i Gotovina sprijateljili su se tokom rata, a posle rata povezali su se i kumovskom vezom.
Žalbeno veće Haškog tribunala oslobodilo je 16. novembra Gotovinu i Mladena Markača, koji su pred ovim sudom u aprilu 2011. godine prvostepenom presudom osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima 1995. godine tokom vojne operacije "Oluja".
U agresiji hrvatskih oružanih snaga na severnu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", sa svojih vekovnih ognjišta proterano je oko 230.000 krajiških Srba.
(Srna, foto: Beta/Hina/Damir Senčar)
Gotovina i Dilber osnovali su pre dve godine firmu "Adriatik gradnja", koja je prošle godine u Zadru postavila instalacije gasovoda za 5,1 milion kuna (oko 675.000 evra), javili su hrvatski mediji.
Poslovni partner Dilber jedan je od ljudi iz Gotovininog najužeg tima.
Dok je Gotovina bio u begu, Dilber se sa Ljubom Ćesićem Rojsom, Hrvojem Petračem, Željkom Bagićem i Antom Žonijem Maksanom našao i na listi lica kojima je bio zabranjen ulazak u zemlje EU.
Petorka se sumnjičila da pomažu Gotovini, da ga finansiraju i skrivaju pred Haškim sudom.
Dilber i Gotovina sprijateljili su se tokom rata, a posle rata povezali su se i kumovskom vezom.
Žalbeno veće Haškog tribunala oslobodilo je 16. novembra Gotovinu i Mladena Markača, koji su pred ovim sudom u aprilu 2011. godine prvostepenom presudom osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima 1995. godine tokom vojne operacije "Oluja".
U agresiji hrvatskih oružanih snaga na severnu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", sa svojih vekovnih ognjišta proterano je oko 230.000 krajiških Srba.
(Srna, foto: Beta/Hina/Damir Senčar)
