Sudsko veće Haškog tribunala odbacilo je u ponedeljak zahtev odbrane Milana Martića za oslobadjanje, ocenivši da je tužilaštvo u nedavno završenom dokaznom postupku izvelo dovoljno dokaza za navode optužnice.

Bivši ministar unutrašnjih poslova i predsednik samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK), Martić je optužen za ratne zločine nad nesrbima u RSK i zapadnoj Bosni 1991-94, kao i za dva raketna napada na Zagreb, početkom maja 1995.

Predsedavajući sudija Bakone Moloto rekao je da su "dovoljni" dokazi optužbe da je Martić učestvovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo uklanjanje Hrvata sa teritorija RSK koje je potom trebalo da budu uključene u novu srpsku državu.

Prema dokazima optužbe, kazao je sudija, na čelu tog poduhvata bio je tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević, a Martić je u razgovoru sa jednim svedokom i sam potvrdio da je cilj da svi Srbi žive u jednoj državi.

Tužilaštvo je pružilo dovoljno dokaza da je Martić imao efektivnu kontrolu nad jedinicama RSK koje su, po optužnici, činile zločine, a dejstva je koordinisao u bliskom kontaktu sa čelnicima Službe državne bezbednosti Srbije Jovicom Stanišićem i Frankom Simatovićem Frenkijem, konstatovao je sudija Moloto.

Sudija je naznačio da "postoje i dovoljni dokazi da je Martić naredio raketne napade na Zagreb, 2. i 3. maja 1995. u kojima je bilo mnogo civilnih žrtava".

Zahtev odbrane za oslobadjenje i odluka sudskog veća deo su uobičajene procedure posle zavšetka dokaznog postupka optužbe, a pre nego što sudije saslušaju svedoke odbrane. Početak Martićeve odbrane zakazan je za 11. jul.

Martićev branilac Predrag Milovančević danas je ponovo zatražio da odbrana počne 15. septembra ili će, u suprotnom po nalogu Martića, branioci morati da se povuku.

Sudija Moloto upozorio je branioca da je osporavanje odluke sudskog veća nepoštovanje suda i da je na Martiću da odluči hoće li iznositi dokaze odbrane ili ne.

(agencije)