U prisustvu najvišeg političkog vrha Hrvatske, u Kninu je obeležena 11. godišnjica akcije "Oluja", u kojoj je proterano oko 200.000 Srba, a Hrvati taj dan slave kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti.
Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je na proslavi da Hrvatska odbacuje sve interpretacije u srpskim medijima o vojnoj akciji "Oluja", kao i konstataciju premijera Srbije Vojislava Koštunice da je to bio "veliki i nekažnjen zločin".
Sanader je rekao da "u Domovinskom ratu nije srušen Niš, nego Vukovar, da nije granatirana Podgorica nego Dubrovnik" i da "hrvatski vojnici nisu išli u Srbiju, nego su srpski dolazili ovamo u osvajačke pohode".
"Ali to neće narušiti normalizaciju odnosa izmedju Hrvatske i Srbije, mi pružamo ruku Srbiji i idemo dalje", rekao je Sanader.
Koštunica je izjavio ranije da srpski narod obeležava sećanje na hiljade nevino pobijenih ljudi i progon više stotina hiljada Srba Krajišnika, koji su za samo nekoliko dana prognani i iskorenjeni iz svojih domova.
"Nikada nećemo zaboraviti onu strašnu kolonu prognanika od Knina do Beograda koja trajno svedoči o velikom i nekažnjenom zločinu", naveo je Koštunica u pisanom saopštenju dostavljenom medijima povodom, kako se navodi, 11 godina od nasilnog progona Srba iz Hrvatske.
Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao da je "Oluja" bila poruka celoj Evropi jer, kako je objasnio, da nije bilo "Oluje" ratovala bi Evropa.
Mesić je dodao da "neki ponovno spominju Plan Z4", aludirajući na udruženje Veritas koje medjunarodni plan Z4 iz 1995. godine nudi kao jedino prihvatljivo rešenje za status Srba u Hrvatskoj.
Mesić je rekao da je "za nas (Hrvatsku) od A do Z sve gotovo" i da Hrvatska "zna samo za Ustav Republike Hrvatske".
U okviru proslave, Mesić, Sanader sa članovima Vlade i predsednik Sabora Vladimir Šeks su na gradskom groblju Knin položili vence i odali počast svim poginulim braniteljima, a polaganju venaca prisustvovao je i veliki broj gradjana iz cele Hrvatske.
Posle toga Mesić je prisustvovao svečanom postrojavanju 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, koja je 5. avgusta 1995. godine prva umarširala u Knin.
Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je na proslavi da Hrvatska odbacuje sve interpretacije u srpskim medijima o vojnoj akciji "Oluja", kao i konstataciju premijera Srbije Vojislava Koštunice da je to bio "veliki i nekažnjen zločin".
Sanader je rekao da "u Domovinskom ratu nije srušen Niš, nego Vukovar, da nije granatirana Podgorica nego Dubrovnik" i da "hrvatski vojnici nisu išli u Srbiju, nego su srpski dolazili ovamo u osvajačke pohode".
"Ali to neće narušiti normalizaciju odnosa izmedju Hrvatske i Srbije, mi pružamo ruku Srbiji i idemo dalje", rekao je Sanader.
Koštunica je izjavio ranije da srpski narod obeležava sećanje na hiljade nevino pobijenih ljudi i progon više stotina hiljada Srba Krajišnika, koji su za samo nekoliko dana prognani i iskorenjeni iz svojih domova.
"Nikada nećemo zaboraviti onu strašnu kolonu prognanika od Knina do Beograda koja trajno svedoči o velikom i nekažnjenom zločinu", naveo je Koštunica u pisanom saopštenju dostavljenom medijima povodom, kako se navodi, 11 godina od nasilnog progona Srba iz Hrvatske.
Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao da je "Oluja" bila poruka celoj Evropi jer, kako je objasnio, da nije bilo "Oluje" ratovala bi Evropa.
Mesić je dodao da "neki ponovno spominju Plan Z4", aludirajući na udruženje Veritas koje medjunarodni plan Z4 iz 1995. godine nudi kao jedino prihvatljivo rešenje za status Srba u Hrvatskoj.
Mesić je rekao da je "za nas (Hrvatsku) od A do Z sve gotovo" i da Hrvatska "zna samo za Ustav Republike Hrvatske".
U okviru proslave, Mesić, Sanader sa članovima Vlade i predsednik Sabora Vladimir Šeks su na gradskom groblju Knin položili vence i odali počast svim poginulim braniteljima, a polaganju venaca prisustvovao je i veliki broj gradjana iz cele Hrvatske.
Posle toga Mesić je prisustvovao svečanom postrojavanju 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, koja je 5. avgusta 1995. godine prva umarširala u Knin.
Mesić: Ekscesi neodgovornih pojedinaca
Mesić je u govoru okupljenim pripadnicima brigade naglasio da je "operacija Oluja u vojnom smislu sprovedena po svim pravilima ratovanja uz poštovanje medjunarodnih konvencija i da zbog toga treba odati priznanje svima onima koji su je planirali i u tome časno učestvovali".
"Medjutim, i u ovoj prigodi ne treba zaboraviti da je nakon završetka vojnog dela operacije Oluja delom zakazala pravna država, da je izostala brza reintegracija oslobodjenog područja u politički i pravni poredak Hrvatske. Zbog toga su se nažalost dogodili zločini. No to su bili ekscesi neodgovornih pojedinaca koje treba ne samo moralno osuditi nego i sudski procesuirati", rekao je Mesić.
Prema njegovim rečima, operacijom "Oluja" su stvoreni uslovi za završetak ratova na području bivše Jugoslavije. Mesić je rekao da su "bila otvorena vrata zajedničkoj ofanzivi hrvatskih snaga i Armije BiH protiv snaga bosanskih Srba i otvoren put političkim pregovorima i postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH i Erdutskog sporazuma".
Mesić je rekao i da "zbog čistoće Domovinskog rata i pravedne borbe koju je vodila, Hrvatska mora individualizirati krivicu za počinjene zločine nakon 'Oluje' i procesuirati odgovorne".
Prema protokolu, na tvrdjavi u Kninu podignuta je državna zastava, a potom je u kninskoj katedrali održana svečana misa za poginule branitelje.
U "Oluji", koju hrvatska strana smatra najvećom vojnom akcijom Domovinskog rata, s obe strane je učestvovalo više od 200.000 vojnika, akcija je, prema zvaničnim hrvatskim podacima, trajala svega
84 sata, a u njoj su poginula 174 hrvatska vojnika, a 1.430 ih je ranjeno.
Za vreme akcije iz Hrvatske je proterano oko 200.000 pripadnika srpske nacionalne manjine, za koje hrvatski politički vrh tvrdi da su otišli organizovanom akcijom i pod pritiskom tadašnjih krajinskih vlasti, dok srpska strana tvdri da se radilo o klasičnom etničkom čišćenju i proterivanju srpske manjine iz Hrvatske.
Za zločine nad Srbima tokom operacije "Oluja" Haški tribunal optužio je hrvatske generale Janka Bobetka, Ivana Čermaka, Rahima Ademija, Mladena Markača i Anta Gotovinu.
U optužnicama se navodi da je Oluja bila zajednički zločinački poduhvat čiji je cilj bio trajno proterivanje Srba iz Hrvatske. Na čelu projekta stajao je hrvatski predsednik Franjo Tudjman, a u operaciji je učestvovao čitav državni, vojni i policijski vrh.
(Beta)
"Medjutim, i u ovoj prigodi ne treba zaboraviti da je nakon završetka vojnog dela operacije Oluja delom zakazala pravna država, da je izostala brza reintegracija oslobodjenog područja u politički i pravni poredak Hrvatske. Zbog toga su se nažalost dogodili zločini. No to su bili ekscesi neodgovornih pojedinaca koje treba ne samo moralno osuditi nego i sudski procesuirati", rekao je Mesić.
Prema njegovim rečima, operacijom "Oluja" su stvoreni uslovi za završetak ratova na području bivše Jugoslavije. Mesić je rekao da su "bila otvorena vrata zajedničkoj ofanzivi hrvatskih snaga i Armije BiH protiv snaga bosanskih Srba i otvoren put političkim pregovorima i postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH i Erdutskog sporazuma".
Mesić je rekao i da "zbog čistoće Domovinskog rata i pravedne borbe koju je vodila, Hrvatska mora individualizirati krivicu za počinjene zločine nakon 'Oluje' i procesuirati odgovorne".
Prema protokolu, na tvrdjavi u Kninu podignuta je državna zastava, a potom je u kninskoj katedrali održana svečana misa za poginule branitelje.
U "Oluji", koju hrvatska strana smatra najvećom vojnom akcijom Domovinskog rata, s obe strane je učestvovalo više od 200.000 vojnika, akcija je, prema zvaničnim hrvatskim podacima, trajala svega
84 sata, a u njoj su poginula 174 hrvatska vojnika, a 1.430 ih je ranjeno.
Za vreme akcije iz Hrvatske je proterano oko 200.000 pripadnika srpske nacionalne manjine, za koje hrvatski politički vrh tvrdi da su otišli organizovanom akcijom i pod pritiskom tadašnjih krajinskih vlasti, dok srpska strana tvdri da se radilo o klasičnom etničkom čišćenju i proterivanju srpske manjine iz Hrvatske.
Za zločine nad Srbima tokom operacije "Oluja" Haški tribunal optužio je hrvatske generale Janka Bobetka, Ivana Čermaka, Rahima Ademija, Mladena Markača i Anta Gotovinu.
U optužnicama se navodi da je Oluja bila zajednički zločinački poduhvat čiji je cilj bio trajno proterivanje Srba iz Hrvatske. Na čelu projekta stajao je hrvatski predsednik Franjo Tudjman, a u operaciji je učestvovao čitav državni, vojni i policijski vrh.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.
