
Načelnik Opštine Mrkonjić Grada Zoran Tegeltija izrazio je uverenje da će nadležni sud doneti presudu u korist ove opštine i njenih gradjana na osnovu tužbe koja se priprema protiv Republike Hrvatske za ratnu odštetu koju je vojska te susedne države počinila prilikom okupacije ove opštine u Republici Srpskoj u septembru 1995. godine.
"Ako je Hrvatska mogla da naplati ratnu štetu od Crne Gore za jednu farmu kod Dubrovnika, ne vidim razlog zašto Mrkonjić Grad, odnosno Republika Srpska, ne može da dobije ratnu štetu u iznosu od 650 miliona konvertibilnih maraka za totalno razaranje i pljačku naše opštine", rekao je Tegeltija.
On je dodao da će prikupljanje svih dokaza, dokumenata i video zapisa o ratnom razaranju Mrkonjić Grada, pljački i zločinu biti završeno do kraja ove godine kada će pravni tim predati tužbu protiv Republike Hrvatske.
Prema podacima opštinske komisije za procenu ratne štete hrvatske oružane snage su polovinom septembra 1995. godine razorile i zapalile uže gradsko područje Mrkonjić Grada kao i sva okolna srpska sela, odnosno potpuno uništile 3.644 kuće, 700 stanova, a oštećeno je još i 6.017 stambenih objekata.
"Kompletni stočni fond koji je činilo 12.000 goveda, 70.000 ovaca i 15.000 svinja je pljačkan i uništavan i pola godine nakon ulaska hrvatskih trupa iako je na snazi bio sporazum o prekidu ratnih dejstava a kasnije i Dejtonski mirovni sporazum", izjavio je odbornik SO Mrkonjić Grada Simo Rudić.
Pored razaranja i materijalne štete jedinice regularne vojske Republike Hrvatske i domaće jedinice Hrvatskog veća odbrane su prilikom agresije na Mrkonjić Grad ubile 400 srpskih civila nad kojima su počinjeni stravični zločini za koje još niko nije odgovarao, iako je Vlada Republike Srpske Haškom tribunalu pre šest godina dostavila dokaze sa imenima osumnjičenih.
Na području Mrkonjić Grada do sada je ekshumirano i identifikovano 219 posmrtnih ostataka ubijenih Srba od kojih je 181 telo pronadjeno samo u jednoj masovnoj grobnici koja je najveća u Republici Srpskoj.
(Tanjug)
"Ako je Hrvatska mogla da naplati ratnu štetu od Crne Gore za jednu farmu kod Dubrovnika, ne vidim razlog zašto Mrkonjić Grad, odnosno Republika Srpska, ne može da dobije ratnu štetu u iznosu od 650 miliona konvertibilnih maraka za totalno razaranje i pljačku naše opštine", rekao je Tegeltija.
On je dodao da će prikupljanje svih dokaza, dokumenata i video zapisa o ratnom razaranju Mrkonjić Grada, pljački i zločinu biti završeno do kraja ove godine kada će pravni tim predati tužbu protiv Republike Hrvatske.
Prema podacima opštinske komisije za procenu ratne štete hrvatske oružane snage su polovinom septembra 1995. godine razorile i zapalile uže gradsko područje Mrkonjić Grada kao i sva okolna srpska sela, odnosno potpuno uništile 3.644 kuće, 700 stanova, a oštećeno je još i 6.017 stambenih objekata.
"Kompletni stočni fond koji je činilo 12.000 goveda, 70.000 ovaca i 15.000 svinja je pljačkan i uništavan i pola godine nakon ulaska hrvatskih trupa iako je na snazi bio sporazum o prekidu ratnih dejstava a kasnije i Dejtonski mirovni sporazum", izjavio je odbornik SO Mrkonjić Grada Simo Rudić.
Pored razaranja i materijalne štete jedinice regularne vojske Republike Hrvatske i domaće jedinice Hrvatskog veća odbrane su prilikom agresije na Mrkonjić Grad ubile 400 srpskih civila nad kojima su počinjeni stravični zločini za koje još niko nije odgovarao, iako je Vlada Republike Srpske Haškom tribunalu pre šest godina dostavila dokaze sa imenima osumnjičenih.
Na području Mrkonjić Grada do sada je ekshumirano i identifikovano 219 posmrtnih ostataka ubijenih Srba od kojih je 181 telo pronadjeno samo u jednoj masovnoj grobnici koja je najveća u Republici Srpskoj.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.