
Srbi koji su optuženi pred Sudom BiH za ratne zločine zatražili su zaštitu od Narodne skupštine Republike Srpske (RS).
Grupa od 15 optuženih Srba traži da Parlament Srpske, u okviru svojih nadležnosti, preduzme mere na zaštiti elementarnih ljudskih prava i osnovnih pravnih načela koja se pred Sudom BiH krše na štetu optuženih.
U pismu upućenom predsedniku Narodne skupštine RS i klubovima poslanika srpskih parlamentarnih partija pritvorenici navode da je najteži oblik kršenja ljudskih prava i pravnih načela primena materijalnog prava u procesima koji se pred Sudom BiH vode protiv optuženih.
"Kao primenjivo materijalno pravo uzima se Krivični zakon BiH od 1. marta 2003, sa izmenama i dopunama iz 2004. godine, čime je omogućena i u sudsku praksu ovog suda uvedena retroaktivna primena prava u odnosu na optužene za navodna krivična dela koja su počinjena u periodu od 1992. do 1995. godine, kada je na pravnoj snazi bio krivični zakon SFRJ", navodi se u pismu, koje je potpisalo 15 pritvorenika.
Ističući da u pogledu vremenskog važenja krivičnog zakona važi pravilo da se prmenjuje zakon koji je bio na snazi u vreme izvršenja krivičnog dela, u pismu se kaže da je izuzetak od ovog pravila dozvoljen samo u slučaju da je novi zakon blaži, što nije slučaj sa Krivičnim zakonom BiH.
“Postupajući na ovaj način, Sud BiH drastično krši načelo jednakosti pred zakonom, kao vrhunsko ljudsko i pravno načelo, jer se kao primenjivo pravo uzimaju odredbe Krivičnog zakona BiH, a ne bivše SFRJ ", stoji u pismu.
U pismu se dalje navodi da nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje, prije nego što je počinjeno, nije bilo zakonom propisano i za koje nije bila propisana kazna.
U zatvorskoj jedinici na državnom nivou, od 18 optuženih za ratne zločine, nalazi se 17 Srba i jedan Hrvat, dok se u Kazneno-popravnom zavodu "Kula" u Istočnom Sarajevu od 22 optužena pred Sudom BiH za ratne zločine, nalazi 20 Srba i dva Hrvata.
(Srna/MONDO)
Grupa od 15 optuženih Srba traži da Parlament Srpske, u okviru svojih nadležnosti, preduzme mere na zaštiti elementarnih ljudskih prava i osnovnih pravnih načela koja se pred Sudom BiH krše na štetu optuženih.
U pismu upućenom predsedniku Narodne skupštine RS i klubovima poslanika srpskih parlamentarnih partija pritvorenici navode da je najteži oblik kršenja ljudskih prava i pravnih načela primena materijalnog prava u procesima koji se pred Sudom BiH vode protiv optuženih.
"Kao primenjivo materijalno pravo uzima se Krivični zakon BiH od 1. marta 2003, sa izmenama i dopunama iz 2004. godine, čime je omogućena i u sudsku praksu ovog suda uvedena retroaktivna primena prava u odnosu na optužene za navodna krivična dela koja su počinjena u periodu od 1992. do 1995. godine, kada je na pravnoj snazi bio krivični zakon SFRJ", navodi se u pismu, koje je potpisalo 15 pritvorenika.
Ističući da u pogledu vremenskog važenja krivičnog zakona važi pravilo da se prmenjuje zakon koji je bio na snazi u vreme izvršenja krivičnog dela, u pismu se kaže da je izuzetak od ovog pravila dozvoljen samo u slučaju da je novi zakon blaži, što nije slučaj sa Krivičnim zakonom BiH.
“Postupajući na ovaj način, Sud BiH drastično krši načelo jednakosti pred zakonom, kao vrhunsko ljudsko i pravno načelo, jer se kao primenjivo pravo uzimaju odredbe Krivičnog zakona BiH, a ne bivše SFRJ ", stoji u pismu.
U pismu se dalje navodi da nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje, prije nego što je počinjeno, nije bilo zakonom propisano i za koje nije bila propisana kazna.
U zatvorskoj jedinici na državnom nivou, od 18 optuženih za ratne zločine, nalazi se 17 Srba i jedan Hrvat, dok se u Kazneno-popravnom zavodu "Kula" u Istočnom Sarajevu od 22 optužena pred Sudom BiH za ratne zločine, nalazi 20 Srba i dva Hrvata.
(Srna/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.