
Prema mišljenju gradjana Hrvatske, najkorumpiraniji državni sektori su pravosudje i zdravstvo, a najmanje korumpirane su Crkva i nevladine organizacije.
To su podaci za Hrvatsku iz Globalnog barometra korupcije Transaprensi internešnela, koji je predstavljeni u četvrtak u Zagrebu.
Na skali od jedan (bez korupcije) do pet (potpuna korupcija), gradjani su pravosudje ocenili s 4.4, zdravstvo s 4.3, privredu s 4.2 te predstavnička tela i političke stranke s 4.1.
Na skali najmanje korumpiranih područja života, crkva i nevladina udruženja zaslužili su ocenu 2.6, a vojska ocenu 2.9, pokazalo je istraživanje objavljeno povodom obležavanja Medjunarodnog dana borbe protiv korupcije.
Prema rečima predsednika TIH-a Zorislava Antuna Petrovića, istraživanje se zasniva na utisku gradjana o stepenu korumpiranosti, odnosno na njihovom iskustvu ili vestima o koruptivnim delima u medijima.
Dežer je rekao da je hrvatska Vlada u prošloj godini učinila značajne napore u suzbijanju korupcije, jednom od ključnih kriterijuma za pristupanje Hrvatske EU-u, te je dodao kako hrvatska vlada, nevladina udruženja i gradjani moraju nastaviti radi na promeni kulturnog obrasca prema korupciji, odnosno stvaranju nulte stope tolerancije prema takvim delima.
Prema istraživanju sprovedenom u avgustu na uzorku od 1.000 ispitanika, sedam posto hrvatskih gradjana dalo je mito, što je manje od globalnog proseka od devet posto, ali i tri puta više od proseka zemalja Evropske unije, gde je mito dalo samo dva posto gradjana.
Istovremeno, samo pet posto gradjana smatra da vlast u Hrvatskoj efikasno suzbija korupciju, 34 posto te napore smatra nedovoljnima, čak 21 posto da vlast ne čini ništa, a 17 posto ispitanih veruje da vlast čak podržava korupciju.
To je u skladu s globalnim rezultatima istraživanja sprovedenog u 62 zemlje, koji pokazuju da 69 posto ispitanika u svetu smatra kako su njihove vlade nedovoljno efikasne u borbi protiv korupcije ili je čak i negiraju.
Prema izveštaju TIH-a, i u svetu se političke stranke, zakonodavna tela, pravosudje i poslovni sektor smatraju najkorumpiranijim sektorima društva.
(Beta)
To su podaci za Hrvatsku iz Globalnog barometra korupcije Transaprensi internešnela, koji je predstavljeni u četvrtak u Zagrebu.
Na skali od jedan (bez korupcije) do pet (potpuna korupcija), gradjani su pravosudje ocenili s 4.4, zdravstvo s 4.3, privredu s 4.2 te predstavnička tela i političke stranke s 4.1.
Na skali najmanje korumpiranih područja života, crkva i nevladina udruženja zaslužili su ocenu 2.6, a vojska ocenu 2.9, pokazalo je istraživanje objavljeno povodom obležavanja Medjunarodnog dana borbe protiv korupcije.
Prema rečima predsednika TIH-a Zorislava Antuna Petrovića, istraživanje se zasniva na utisku gradjana o stepenu korumpiranosti, odnosno na njihovom iskustvu ili vestima o koruptivnim delima u medijima.
Dežer je rekao da je hrvatska Vlada u prošloj godini učinila značajne napore u suzbijanju korupcije, jednom od ključnih kriterijuma za pristupanje Hrvatske EU-u, te je dodao kako hrvatska vlada, nevladina udruženja i gradjani moraju nastaviti radi na promeni kulturnog obrasca prema korupciji, odnosno stvaranju nulte stope tolerancije prema takvim delima.
Prema istraživanju sprovedenom u avgustu na uzorku od 1.000 ispitanika, sedam posto hrvatskih gradjana dalo je mito, što je manje od globalnog proseka od devet posto, ali i tri puta više od proseka zemalja Evropske unije, gde je mito dalo samo dva posto gradjana.
Istovremeno, samo pet posto gradjana smatra da vlast u Hrvatskoj efikasno suzbija korupciju, 34 posto te napore smatra nedovoljnima, čak 21 posto da vlast ne čini ništa, a 17 posto ispitanih veruje da vlast čak podržava korupciju.
To je u skladu s globalnim rezultatima istraživanja sprovedenog u 62 zemlje, koji pokazuju da 69 posto ispitanika u svetu smatra kako su njihove vlade nedovoljno efikasne u borbi protiv korupcije ili je čak i negiraju.
Prema izveštaju TIH-a, i u svetu se političke stranke, zakonodavna tela, pravosudje i poslovni sektor smatraju najkorumpiranijim sektorima društva.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.