Porodica i pristalice bivšeg hrvatskog predsednika Franje Tudjmana obeležile su sedmu godišnjicu njegove smrti, a na njegovom grobu na centralnom zagrebačkom groblju Mirogoj gore hiljade sveća koje su zapalili gradjani, ali i delegacije nekih desničarskih stranaka.

Porodica Tudjman i vrh Hrvatske demokratske zajednice godišnjicu smrti obeležili su odvojeno.

Na komemoraciji u starogradskoj većnici u Zagrebu premijer Ivo Sanader je ocenio da je Tudjman pokrenuo nezaustavljiv proces stvaranja samostalne i suverene hrvatske države i da se pod njegovim vodstvom hrvatski narod suprostavio daleko nadmoćnijem agresoru, pobedio ga, oslobodio zemlju i započeo obnovu.

Sanader je rekao i da je Hrvatska medjunarodno priznata 15. januara 1992. jer je svet video da može sama da rešava probleme i da se brine za sebe.

Tudjman je rodjen 14. maja 1922. u selu Veliko Trgovišče, u Zagorju, a od 1941. bavi se partijskim radom na području Zagorja.

Zbog nacionalizma prekinuo je vojnu karijeru dostigavši čin generala po ncionalnom ključu, a zbog nacionalizma je u dva navrata, kao istoričar, osudjivan na kazne zatvora.

U proleće 1989. osnovao je HDZ i postao predsednik te stranke, ističući da je NDH bila izraz istorijskih težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom. Nakon pobede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima, 1990. godine, postao je predsednik Predsedništva, a nakon promene ustava i predsednik Hrvatske.

Na izborima 1992. i 1997. izabran je za predsednika, a umro je 10. decembra 1999.

Povremeno se spominje da ga je, kao i ministra odbrane Gojka Šuška ili predsednika Predsedništva BiH Aliju Izetbegovića, samo smrt spasla da ne završi u Hagu.

(Tanjug)