Apelaciono veće Haškog suda odbacilo je zahteve vlade u Zagrebu za preispitivanje odluka raspravnih veća Haškog suda o odbijanju dodele statusa prijatelja suda Hrvatskoj u predmetima trojice hrvatskih generala, kao i u slučaju rukovodilaca paradržave bosanskih Hrvata.
Veće je zaključilo da raspravna veća svojim odlukama o odbijanju dodele statusa prijatelja suda Hrvatskoj nisu dovela u pitanje prava te države, jer pravila Haškog suda koja bi omogućila državama da nude pomoć sudu po sopstvenom izboru nisu ni predvidjena.
Hrvatska je u septembru u pomenuta dva predmeta zatražila da joj bude odobren status prijatelja suda smatrajući da će aktima koje bi sastavili pravni stručnjaci i istoričari koji su takodje prijatelji suda, osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužilaštva iz optužnica u tim predmetima.
Po optužnicama iz Tribunala, zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog preduzeća u kome je učestvovao tadašnji državni i vojni vrh u Zagrebu.
Raspravna veća u pomenutim predmetima odbila su u oktobru zahtev vlade premijera Ive Sanadera da dobije status prijatelja suda pošto su prihvatila argumente tužilaštva.
Tužilaštvo, pak, smatra da bi Hrvatska imala pristranu ulogu, da su područja kojima je vlada u Zagrebu želela da se bavi preširoka u odnosu na opsege optužnice i da se ne tiču pravnih pitanja, što je u nadležnosti prijatelja suda.
Hrvatska vlada je 25. oktobra zatražila od apelacionog veća Haškog suda preispitivanje tih odluka.
Haško tužilaštvo u svom je odgovoru od 1. novembra zaključilo da pravila Haškog suda ne daju osnova takvom zahtevu hrvatske Vlade.
Zvaničnici hrvatske vlade najavili su da će u slučaju da Haški sud odbije njihov zahtev, sve materijale dostaviti timovima odbrane okrivljenih u dva predmeta.
Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata, za vreme i posle hrvatske vojno-policijske operacije Oluja 1995. na ondašnju Republiku Srpsku Krajinu.
Političko i vojno vodstvo bosanskih Hrvata na čelu s Jadrankom Prlićem, optuženo je za zločine počinjene u rata u BiH, takodje u okviru zločinačkog poduhvata.
(Tanjug)
Veće je zaključilo da raspravna veća svojim odlukama o odbijanju dodele statusa prijatelja suda Hrvatskoj nisu dovela u pitanje prava te države, jer pravila Haškog suda koja bi omogućila državama da nude pomoć sudu po sopstvenom izboru nisu ni predvidjena.
Hrvatska je u septembru u pomenuta dva predmeta zatražila da joj bude odobren status prijatelja suda smatrajući da će aktima koje bi sastavili pravni stručnjaci i istoričari koji su takodje prijatelji suda, osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužilaštva iz optužnica u tim predmetima.
Po optužnicama iz Tribunala, zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog preduzeća u kome je učestvovao tadašnji državni i vojni vrh u Zagrebu.
Raspravna veća u pomenutim predmetima odbila su u oktobru zahtev vlade premijera Ive Sanadera da dobije status prijatelja suda pošto su prihvatila argumente tužilaštva.
Tužilaštvo, pak, smatra da bi Hrvatska imala pristranu ulogu, da su područja kojima je vlada u Zagrebu želela da se bavi preširoka u odnosu na opsege optužnice i da se ne tiču pravnih pitanja, što je u nadležnosti prijatelja suda.
Hrvatska vlada je 25. oktobra zatražila od apelacionog veća Haškog suda preispitivanje tih odluka.
Haško tužilaštvo u svom je odgovoru od 1. novembra zaključilo da pravila Haškog suda ne daju osnova takvom zahtevu hrvatske Vlade.
Zvaničnici hrvatske vlade najavili su da će u slučaju da Haški sud odbije njihov zahtev, sve materijale dostaviti timovima odbrane okrivljenih u dva predmeta.
Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata, za vreme i posle hrvatske vojno-policijske operacije Oluja 1995. na ondašnju Republiku Srpsku Krajinu.
Političko i vojno vodstvo bosanskih Hrvata na čelu s Jadrankom Prlićem, optuženo je za zločine počinjene u rata u BiH, takodje u okviru zločinačkog poduhvata.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.