"Gornja Republika Makedonija" je možda buduće ime onoga što danas znamo kao Makedoniju, ako Skoplje i Atina daju svoj pristanak do sredine maja.
To ime bi trebalo da zameni naziv Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija - BJRM (kako se Makedonija zvanično vodi u spiskovima UN), u narednih najmanje sedam do osam godina, koliko je predviđeno da traju pregovori za članstvo u EU, javio je danas veb portal Nova TV iz Skoplja, pozivajući se na diplomatske izvore uključene u pregovore sa Grčkom oko imena Makedonije.
Predlog posrednika UN u pregovorima, ambasadora Metju Nimica, kako se navodi, je da se ime Gornja Republika Makedonija koristi sve dok traju pregovori Makedonije za članstvo, po čijem bi se okončanju građani Makedonije na referendumu izjasnili po dva pitanja: da li su za članstvo u EU, i da li su za prihvatanje imena Gornja Republika Makedonija.
Pozitivni odgovor na pitanje bi značilo da Gornja Republika Makedonija postane i ustavno ime nakon što zemlja postane članica EU.
Dipolomatski izvori za Novu kažu da je ovo predlog oko koga su se obe strane približile na nedavnim pregovorima u Njujorku.
Proces bi se realizovao u nekoliko faza, od kojih je prva da obe strane daju saglasnost za predlog Gornja Republika Makedonija, odnosno da predlog Gornja bude ispred Republika Makedonija, na čemu insistira makedonska strana, a Grčka bi zauzvrat dobila garancije da će se ovo ime uneti u makedonski Ustav.
Druga faza je da obe strane postignu sporazum o osetljivim pitanjima identiteta - o nazivima nacija i jezika, a kada se to učini ime Gornja Republika Makedonija ulazi u upotrebu svugde gde se sada koristi termin BJRM.
Treća faza, kako navodi Nova, je da Grčka dozvoli Makedoniji da sa ovim imenom postane članica NATO i počne pregovore za članstvo u EU.
Zauzvrat, Makedonija će u Ustav uneti amandman u kome će pisati da će od dana kada zemlja postane članica EU njeno međunarodno ime biti Gornja Republika Makedonija i da će se ono upotrebljavati na svim jezicima, osim na zvaničnim jezicima u samoj Makedoniji.
Ovo su, kako navodi Nova, osnove najnovijeg predloga o kome se pregovara, a u toku narednih dana moguće su i izmene.
U toku ovog meseca, a najkasnije do sredine idućeg, Makedonija i Grčka bi trebalo da daju konačne odgovore da li su saglasne sa ovim kompromisom.
Inače, sam predlog je, kako dodaje Nova, izrađen podrškom administracije komesara za proširenje EU Štefana Filea u konsultaciji sa pregovaračkim stranama, kao i uticajnim međunarodnim faktorima, kao što su SAD i druge države.
Oko same osnove ovog predloga u septembru prošle godine konsultovani su i makedonski premijer Nikola Gruevski i lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Branko Crvenkovski, tvrdi Nova.
Zvanična Atina se do sada protivila svim kompromisnim predlozima (Severna Makedonija, Demokratska Republika Makedonija...), tvrdo stojeći pri stavu da je Makedonija sadašnje ime njene severne provincije, kao i helensko istorijsko i kulturno nasleđe.
Ni zvanično Skoplje nije mnogo pomagalo da do kompromisa dođe, gradeći spomenike po centralnim trgovima i nazivajući glavni aerodrom imenima helenskih vladara.
(Tanjug, ilustracija: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
Predlog posrednika UN u pregovorima, ambasadora Metju Nimica, kako se navodi, je da se ime Gornja Republika Makedonija koristi sve dok traju pregovori Makedonije za članstvo, po čijem bi se okončanju građani Makedonije na referendumu izjasnili po dva pitanja: da li su za članstvo u EU, i da li su za prihvatanje imena Gornja Republika Makedonija.
Pozitivni odgovor na pitanje bi značilo da Gornja Republika Makedonija postane i ustavno ime nakon što zemlja postane članica EU.
Dipolomatski izvori za Novu kažu da je ovo predlog oko koga su se obe strane približile na nedavnim pregovorima u Njujorku.
Proces bi se realizovao u nekoliko faza, od kojih je prva da obe strane daju saglasnost za predlog Gornja Republika Makedonija, odnosno da predlog Gornja bude ispred Republika Makedonija, na čemu insistira makedonska strana, a Grčka bi zauzvrat dobila garancije da će se ovo ime uneti u makedonski Ustav.
Druga faza je da obe strane postignu sporazum o osetljivim pitanjima identiteta - o nazivima nacija i jezika, a kada se to učini ime Gornja Republika Makedonija ulazi u upotrebu svugde gde se sada koristi termin BJRM.
Treća faza, kako navodi Nova, je da Grčka dozvoli Makedoniji da sa ovim imenom postane članica NATO i počne pregovore za članstvo u EU.
Zauzvrat, Makedonija će u Ustav uneti amandman u kome će pisati da će od dana kada zemlja postane članica EU njeno međunarodno ime biti Gornja Republika Makedonija i da će se ono upotrebljavati na svim jezicima, osim na zvaničnim jezicima u samoj Makedoniji.
Ovo su, kako navodi Nova, osnove najnovijeg predloga o kome se pregovara, a u toku narednih dana moguće su i izmene.
U toku ovog meseca, a najkasnije do sredine idućeg, Makedonija i Grčka bi trebalo da daju konačne odgovore da li su saglasne sa ovim kompromisom.
Inače, sam predlog je, kako dodaje Nova, izrađen podrškom administracije komesara za proširenje EU Štefana Filea u konsultaciji sa pregovaračkim stranama, kao i uticajnim međunarodnim faktorima, kao što su SAD i druge države.
Oko same osnove ovog predloga u septembru prošle godine konsultovani su i makedonski premijer Nikola Gruevski i lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Branko Crvenkovski, tvrdi Nova.
Zvanična Atina se do sada protivila svim kompromisnim predlozima (Severna Makedonija, Demokratska Republika Makedonija...), tvrdo stojeći pri stavu da je Makedonija sadašnje ime njene severne provincije, kao i helensko istorijsko i kulturno nasleđe.
Ni zvanično Skoplje nije mnogo pomagalo da do kompromisa dođe, gradeći spomenike po centralnim trgovima i nazivajući glavni aerodrom imenima helenskih vladara.
(Tanjug, ilustracija: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
