Danom ulaska Hrvatske u EU, 1. jula, i oko pola miliona građana u BiH, koji poseduju hrvatsko državljanstvo, postaju građani EU s nizom povlastica.
Naime, prema prvim procenama, hrvatsko državljanstvo ima oko 90 posto Hrvata u BiH, zatim deo Bošnjaka, uglavnom iz bihaćke regije, kao i deo Srba koji su iz Hrvatske izbegli u BiH, piše "Dnevni list".
Njima se otvara niz pogodnosti - sloboda kretanja i mogućnost zapošljavanja, pravo studiranja u EU-u pod istim uslovima kao i državljani zemlje članice u kojoj se nalaze univerziteti, pravo na diplomatsku zaštitu članica EU-a u trećim zemljama...
Kao najvažnija pogodnost nameće se upravo zapošljavanje u zemljama EU, s obzirom da u Uniji ima 1,3 miliona slobodnih radnih mesta, dok je u BiH preko 500 000 nezaposlenih.
Ali, kako je najavljeno, većina zemalja će za Hrvate uvesti ograničenje na dve godine, tokom kojih će se zapošljavati kao stranci a ne građani EU.
Iz hrvatske Vlade, međutim, kažu da već postoje najave da baltičke i skandinavske zemlje i većina zemalja u okruženju neće uvoditi takva ograničenja.
Ipak, zemlje u kojima ima najviše Hrvata s radnim dozvolama, poput Nemačke, Austrije i Italije, još uvek nemaju jasan stav koja će im biti politika po ovom pitanju nakon 1. jula.
Sve ove mogućnosti verovatno će uticati i na dodatni odlazak Hrvata iz BiH, gde životni standard iz godine u godinu pada.
Kada se tome doda i permanentno tmurna politička situacija, jasno je zbog čega oko 70 posto mladih želi da napusti BiH.
Prema nekim analizama, očekuje se i da određeni broj građana Hrvatske napusti tu zemlju i sreću potraži u nekoj drugoj zemlji EU-a, a na taj način mogao bi se otvoriti prostor da se određeni broj BiH Hrvata preseli u Hrvatsku. Tako je, na osnovu migracija ‘trbuhom za kruhom’, realno očekivati da se broj Hrvata u BiH dodatno smanji, piše "Dnevni list".
(Tanjug, ilustracija Guliver/Getty Images/Thinkstock)
Njima se otvara niz pogodnosti - sloboda kretanja i mogućnost zapošljavanja, pravo studiranja u EU-u pod istim uslovima kao i državljani zemlje članice u kojoj se nalaze univerziteti, pravo na diplomatsku zaštitu članica EU-a u trećim zemljama...
Kao najvažnija pogodnost nameće se upravo zapošljavanje u zemljama EU, s obzirom da u Uniji ima 1,3 miliona slobodnih radnih mesta, dok je u BiH preko 500 000 nezaposlenih.
Ali, kako je najavljeno, većina zemalja će za Hrvate uvesti ograničenje na dve godine, tokom kojih će se zapošljavati kao stranci a ne građani EU.
Iz hrvatske Vlade, međutim, kažu da već postoje najave da baltičke i skandinavske zemlje i većina zemalja u okruženju neće uvoditi takva ograničenja.
Ipak, zemlje u kojima ima najviše Hrvata s radnim dozvolama, poput Nemačke, Austrije i Italije, još uvek nemaju jasan stav koja će im biti politika po ovom pitanju nakon 1. jula.
Sve ove mogućnosti verovatno će uticati i na dodatni odlazak Hrvata iz BiH, gde životni standard iz godine u godinu pada.
Kada se tome doda i permanentno tmurna politička situacija, jasno je zbog čega oko 70 posto mladih želi da napusti BiH.
Prema nekim analizama, očekuje se i da određeni broj građana Hrvatske napusti tu zemlju i sreću potraži u nekoj drugoj zemlji EU-a, a na taj način mogao bi se otvoriti prostor da se određeni broj BiH Hrvata preseli u Hrvatsku. Tako je, na osnovu migracija ‘trbuhom za kruhom’, realno očekivati da se broj Hrvata u BiH dodatno smanji, piše "Dnevni list".
(Tanjug, ilustracija Guliver/Getty Images/Thinkstock)
