U utorak se navršava 12 godina od kako su hrvatske oružane snage 1. maja 1995. godine u akciji "Bljesak" izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadnu Slavoniju, koja je u to vreme bila u sastavu Republike Srpske Krajine, i kao sektor "Zapad" pod zaštitom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UNPROFOR), saopštio je Dokumentaciono-informativni centar "Veritas".
U utorak se navršava 12 godina od kako su hrvatske oružane snage 1. maja 1995. godine u akciji "Bljesak" izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadnu Slavoniju, koja je u to vreme bila u sastavu Republike Srpske Krajine, i kao sektor "Zapad" pod zaštitom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UNPROFOR), saopštio je Dokumentaciono-informativni centar "Veritas".
Zaštitne snage UN, na vreme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbedna mesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima, saopštava "Veritas".
Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti.
"Omjer vojnika je bio četiri prema jedan u korist agresora", podseća "Veritas", dodajući da su hrvatske snage "nemilice tukle po Srbima, štićenicima UN-a, svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima".
Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu koji je bio u sastavu ove oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svetskog rata i u obližnjoj Pakračkoj Poljani, takodje, "zloglasnom novoustaškom logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spasavajuću gole živote".
Na putu prema "Mostu spasa" do reke Save sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, navodi "Veritas", dodajući da su "ranjenici gaženi tenkovskim gusenicama ili dokrajčivani noževima".
Od oko 15.000 Srba, koliko ih je u vreme agresije živelo u srpskoj Zapadnoj Slavoniji, za samo 36 sati ubijeno je ili nestalo 283 ljudi, od kojih 57 žena i devetoro dece.
Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom "nepoznat", a oni ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani. Za preostalih 115 sa spiska nestalih, podseća
"Veritas", još ni leševi nisu pronadjeni.
Civili, koji nisu mogli ili nisu želeli da napuste svoja ognjišta, ako su imali sreću da prežive, smešteni su u logore za civile, a za to vreme pravoslavne svetinje i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.
Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN i humanitarnih organizacija, prevezeni u Republiku Srpsku i Saveznu Republiku Jugoslaviju, od kojih se za sve ove godine vratilo oko hiljadu i po ljudi, uglavnom starije dobi, dok su se ostali rasuli po celom svetu. Oko 1.450 pripadnika vojske RSK je zarobljeno, većina na prevaru, uz pomoć zaštitnih snaga UN, navodi "Veritas".
Posle zarobljavanja hrvatski sudovi su osudili veliki broj Srba za svakovrsne ratne zločine, a 10-orica još izdržavaju dugogodišnje kazne zatvora u zloglasnoj kaznionici Lepoglava.
"Hrvatski generali Stipetić, Agotić, Džanko, Mareković, Kruljac i brigadir Galješević, koji su po nalogu Tudjmana, Šuška i Bobetka isplanirali i izveli akciju pod zvučnim nazivom "Bljesak", još su na slobodi, ovjenčani slavom hrvatskih nacionalnih heroja", ističe "Veritas".
"Veritas" podseća da su hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja" avgusta 1995. prethodile akcije "Miljevački plato", "Maslenica", "Medački džep" i "Bljesak", čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz RSK.
Prognani zapadnoslavonski Srbi će u znak sećanja na poginule i nestale rodjake, prijatelje, saborce i sunarodnike u "Bljesku", ali i u svim prethodnim i naknadnim ratovima, pogromima, progonima i izgonima i ovoga 1. maja, po 12. put, održati parastos u Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci. Sa "Mosta spasa" u tom gradu prognani zapadnoslavonski Srbi spustiće vence u reku Savu.
Na spomen-ploču poginulim u odbrambeno-otadžbinskom ratu u Zapadnoj Slavoniji od 1991. do 1995. godine vence su položili predstavnici kabineta predsednika Republike Srpske (RS) i predsednik Vlade RS Milorad Dodik.
Vence su položili i predstavnici Udruženja porodica nestalih i poginulih lica u Krajini i Hrvatskoj, predsednik PDP-a Mladen Ivanić, SRS-a RS Milanko Mihajlica, načelnik opštine Gradiška Nikola Kragulj, predstavnici Udruženja Srba iz Krajine i Hrvatske, Udruženja "Krajina", predsednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, predstavnici Boračke organizacije Gradiška i general u penziji Manojlo Milovanović.
"Sve nas frustrira činjenica da hrvatske vlasti sprovode selektivnu pravdu, ne želeći da se upuste u traženje odgovornosti za one koji su počinili zločine na okučanskoj cesti", rekao je Dodik.
On je ocenio da je najtužnije to što su počinioci tih zločina još na slobodi.
"Srpski narod ima mnogo tužnih dana u godini, a ovo je jedan od tužnijih, kada je stradao veliki broj nevinih ljudi u završnoj akciji hrvatske vojske u Zapadnoj Slavoniji, koja je izvedena po nalogu najviših predstavnika tadašnje civilne i vojne hrvatske vlasti", rekao je Dodik.
Premijer RS je istakao da je ta akcija izvedena da bi Hrvatska bila "očišćena" od Srba, po nalogu tadašnjeg predsednika Franje Tudjamana.
Podsećajući na prošlonedeljno obeležavanje godišnjice stradanja Srba u jasneovačkom logoru u vreme Drugog svetskog rata, Dodik je rekao da je ovom narodu potreban mir.
"Moramo da se usmerimo ka budućnosti koja garantuje miran život za sve", poručio je on.
(MONDO/agencije)
Zaštitne snage UN, na vreme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbedna mesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima, saopštava "Veritas".
Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti.
"Omjer vojnika je bio četiri prema jedan u korist agresora", podseća "Veritas", dodajući da su hrvatske snage "nemilice tukle po Srbima, štićenicima UN-a, svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima".
Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu koji je bio u sastavu ove oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svetskog rata i u obližnjoj Pakračkoj Poljani, takodje, "zloglasnom novoustaškom logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spasavajuću gole živote".
Na putu prema "Mostu spasa" do reke Save sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, navodi "Veritas", dodajući da su "ranjenici gaženi tenkovskim gusenicama ili dokrajčivani noževima".
Od oko 15.000 Srba, koliko ih je u vreme agresije živelo u srpskoj Zapadnoj Slavoniji, za samo 36 sati ubijeno je ili nestalo 283 ljudi, od kojih 57 žena i devetoro dece.
Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom "nepoznat", a oni ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani. Za preostalih 115 sa spiska nestalih, podseća
"Veritas", još ni leševi nisu pronadjeni.
Civili, koji nisu mogli ili nisu želeli da napuste svoja ognjišta, ako su imali sreću da prežive, smešteni su u logore za civile, a za to vreme pravoslavne svetinje i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.
Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN i humanitarnih organizacija, prevezeni u Republiku Srpsku i Saveznu Republiku Jugoslaviju, od kojih se za sve ove godine vratilo oko hiljadu i po ljudi, uglavnom starije dobi, dok su se ostali rasuli po celom svetu. Oko 1.450 pripadnika vojske RSK je zarobljeno, većina na prevaru, uz pomoć zaštitnih snaga UN, navodi "Veritas".
Posle zarobljavanja hrvatski sudovi su osudili veliki broj Srba za svakovrsne ratne zločine, a 10-orica još izdržavaju dugogodišnje kazne zatvora u zloglasnoj kaznionici Lepoglava.
"Hrvatski generali Stipetić, Agotić, Džanko, Mareković, Kruljac i brigadir Galješević, koji su po nalogu Tudjmana, Šuška i Bobetka isplanirali i izveli akciju pod zvučnim nazivom "Bljesak", još su na slobodi, ovjenčani slavom hrvatskih nacionalnih heroja", ističe "Veritas".
"Veritas" podseća da su hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja" avgusta 1995. prethodile akcije "Miljevački plato", "Maslenica", "Medački džep" i "Bljesak", čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz RSK.
Prognani zapadnoslavonski Srbi će u znak sećanja na poginule i nestale rodjake, prijatelje, saborce i sunarodnike u "Bljesku", ali i u svim prethodnim i naknadnim ratovima, pogromima, progonima i izgonima i ovoga 1. maja, po 12. put, održati parastos u Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci. Sa "Mosta spasa" u tom gradu prognani zapadnoslavonski Srbi spustiće vence u reku Savu.
Pomen nastradalima
U crkvi Pokrova presvete Bogorodice u Gradišci u utorak je služen parastos poginulim i nestalim Srbima u akciji hrvatske vojske i policije "Bljesak" u Zapadnoj Slavoniji, koja je počela 1. maja 1995. godine.Na spomen-ploču poginulim u odbrambeno-otadžbinskom ratu u Zapadnoj Slavoniji od 1991. do 1995. godine vence su položili predstavnici kabineta predsednika Republike Srpske (RS) i predsednik Vlade RS Milorad Dodik.
Vence su položili i predstavnici Udruženja porodica nestalih i poginulih lica u Krajini i Hrvatskoj, predsednik PDP-a Mladen Ivanić, SRS-a RS Milanko Mihajlica, načelnik opštine Gradiška Nikola Kragulj, predstavnici Udruženja Srba iz Krajine i Hrvatske, Udruženja "Krajina", predsednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, predstavnici Boračke organizacije Gradiška i general u penziji Manojlo Milovanović.
Dodik: Hrvatska da razmotri prava Srba
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ocenio je da će evropski put naterati Hrvatsku da na dnevni red stavi i prava Srba i procesuiranje ratnih zločina."Sve nas frustrira činjenica da hrvatske vlasti sprovode selektivnu pravdu, ne želeći da se upuste u traženje odgovornosti za one koji su počinili zločine na okučanskoj cesti", rekao je Dodik.
On je ocenio da je najtužnije to što su počinioci tih zločina još na slobodi.
"Srpski narod ima mnogo tužnih dana u godini, a ovo je jedan od tužnijih, kada je stradao veliki broj nevinih ljudi u završnoj akciji hrvatske vojske u Zapadnoj Slavoniji, koja je izvedena po nalogu najviših predstavnika tadašnje civilne i vojne hrvatske vlasti", rekao je Dodik.
Premijer RS je istakao da je ta akcija izvedena da bi Hrvatska bila "očišćena" od Srba, po nalogu tadašnjeg predsednika Franje Tudjamana.
Podsećajući na prošlonedeljno obeležavanje godišnjice stradanja Srba u jasneovačkom logoru u vreme Drugog svetskog rata, Dodik je rekao da je ovom narodu potreban mir.
"Moramo da se usmerimo ka budućnosti koja garantuje miran život za sve", poručio je on.
(MONDO/agencije)
