Dopisom upućenom Opštinskom građanskom sudu u Zagrebu 2008. godine Srbija se odrekla prava na akcije u toj banci, kojoj je suosnivač Republika Srbija.

Informacija o nečuvenom poklonu navedena je u službenim dopisima Beograda i Zagreba, u koje je Tanjug imao uvid.

Povodom ranijih izjava ministra građevinarstva Velimira Ilića, da je Srbija svojom krivicom ostala uskraćena za oko dve milijarde evra, koliko su vredele njene akcije u trenutku privatizacije Zagrebačke banke 29. decembra 1989. godine, "Danas konferencijski centar" je Tanjugu dostavio faksimile dokumenata koji potkrepljuju njegove tvrdnje.

Na adresu Opštinskog građanskog suda u Zagrebu, tokom juna 2008. godine, bilo je nekoliko prepiski Srbije i hrvatskog pravosuđa, čime je naša država pokušala da dokaže da ima pravo na udeo u Zagrebačkoj banci.

U službenom dopisu sudu u Zagrebu tadašnjeg Republičkog javnog pravobranioca Srbije, od 12. juna 2008. godine, koji je potpisala zamenik Republičkog javnog pravobranioca Srbije Aleksandra Lazarević, zatraženo je odbacivanje ranije tužbe naše zemlje pred zagrebačkim sudom za utvrđivanje vlasničkog udela u Zagrebačkoj banci i detaljno je obrazloženo zašto Srbija nema vlasničkih prava na deonice te banke.

"Prelazeći na osnovanost tužbenog zahteva, ističemo da isti osporavamo i po osnovi i po visini, imajući u vidu da tužitelj (Srbija) uz tužbu nije dostavio niti jedan jedini dokaz u prilog tvrdnjama da Republika Srbija uistinu ima deonice u Zagrebačkoj banci d.d., pa se njegovi navodi mogu oceniti kao krajnje proizvoljni, odnosno, paušalni.

Pored toga, ne prilažući niti jedan do dokaza, na kojima je zasnovao tužbeni zahtjev tužitelj je tuženoj uskratio mogućnost da se detaljnije izjasni na navode iz referata tužbe", navodi Aleksandra Lazarević u dopisu.

Javno pravobranilaštvo Srbije, kako su preneli neki domaći mediji, demantovalo je te navode i tvrdi da rešenje Pravobranilaštva, kojim se Srbija odriče akcija - ne postoji, da nikada nije ni doneto, a da je ministar Ilić dokumente pogrešno protumačio.

Ekonomisti ističu da kapital od dve milijarde evra trenutno nema nijedna banka u Srbiji.

Prema izvorima "Danas konferencijskog centra", privatizacija Zagrebačke banke d.d. nikada nije sprovedena po zakonskim propisima Hrvatske, nego u svojevrsnom vakuum prostoru od 1989. do 1990. godine, tako da izvorni suvlasnici Zagrebačke banke - Republika Hrvatska i Republika Srbija do današnjeg dana nisu isplaćene, niti obeštećene za udele u osnivačkom kapitalu banke.