Pred zagrebačkim županijskim sudom nastavljeno je sudjenje generalima Mirku Norcu i Rahimu Ademiju, koje se po komandnoj odgovornosti terete za ratne zločine nad Srbima u Medačkom džepu, kod Gospića, u septembru 1993. godine.
Pred zagrebačkim županijskim sudom nastavljeno je sudjenje generalima Mirku Norcu i Rahimu Ademiju, koje se po komandnoj odgovornosti terete za ratne zločine nad Srbima u Medačkom džepu, kod Gospića, u septembru 1993. godine.Tokom ove rasprave advokatski timovi Norca i Ademija izjašnjavaće se o dokaznim predlozima koje je na početku sudjenja obrazlagalo državno tužilaštvo.
Tužilaštvo je odustalo od dela ranije najavljenih 137 svedoka, jer su neki umrli, a drugi, po njihovoj oceni, ne bi mogli dati relevantne podatke.
Odustalo se i od saslušanja Save Štrbca, direktora srpskog Informaciono dokumentacijskog centra Veritas, koji je kao saradnik haškog tužilaštva učestvovao u prikupljanju dokumentacije o hrvatskim zločinima.
Norčev advokat Željko Olujić najavio da će zatražiti Štrpčevo ispitivanje na hrvatskom sudu, jer se, prema njegovim tvrdnjama, radi o licu koje se sumnjiči za ratni zločin.
Uz najviše tadašnje hrvatske vojne i političke zvaničnike kao što su ministar unutrašnjih poslova Ivana Jarnjaka i generala Mladena Markača, Davora Domazeta, Mate Laušića, Petra Stipetića i Željka Sačića, tužilaštvo je kao svedoke predložilo i više osoba iz Srbije.
Optužni hrvatski generali Rahim Ademi i Mirko Norac izjasnili su se da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice, koja ih tereti za ratne zločine nad srpskim civilima u Medačkom džepu, septembra 1993. godine.
Ademi i Norac su, pošto je zamenik glavnog državnog tužioca Antun Kvakan pročitao osnovne delove optužnice, izjavili u zagrebačkom Županijskom sudu da razumeju šta im se stavlja na teret i da se ne osećaju krivim ni po jednoj tački optužnice, koju je Haško tužilaštvo ustupilo hrvatskom pravosudju.
Pored dvojice generala, pred Haškim sudom bio je optužen i tadašnji šef hrvatskog generalštaba Janko Bobetko, koji je umro 2003. godine, a Tribunal je u septembru 2005, u okviru izlazne strategije Tribunala, taj predmet ustupio hrvatskom sudstvu.
Ademi će tokom sudjenja biti na slobodi, dok će Norac u zagrebački sud biti dovožen iz zatvora, gde izdržava dvanaestogodišnju kaznu, na koju je osudjen marta 2003, zbog likvidacija više desetina srpskih civila u Gospiću i širem rejonu grada, u jesen 1991. godine.
Optužnica generale tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u akciji Medački džep, pa do povlačenja Hrvatske vojske s tog područja od 9. do 17. septembra 1993.
Ademi je tada bio vršilac dužnosti zapovednika Zbornog područja u Gospiću, a Norac zapovednik 9. gardijske motorizovane brigade i Sektora 1, posebne operativno-taktičke grupe rasporedjene specijalno za akciju "Džep '93".
"Sudjenje Rahimu Ademiju i Mirku Norcu može biti ključno za dokazivanje da je hrvatsko pravosudje postalo profesionalno i depolitizovano", rekao je Frans presu profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivo Josipović. "To će ujedno biti i značajan element u ocenjivanju nivoa demokratije u Hrvatskoj uopšte", dodao je on. Po oceni šefa misije OEBS-a u Hrvatskoj Horhea Fuentesa postoji "stalna potreba da se utvrdi odgovornost za zločine koje su počinili pripadnici hrvatskih snaga i da se prevazidje ono što tužiocu nazivaju 'zidom tišine'".
Tužilaštvo, koje tu akciju Hrvatske vojske i specijalne policije MUP-a tretira kao legitimnu, s ciljem oslobadjanja okupirane teritorije, dvojicu generala optužuje za preterano i neselektivno granatiranje civilnih ciljeva na području Čitluka i Divosela, pri čemu je poginulo pet civila srpske nacionalnosti i srušeno osam kuća.
U optužnici je poimence navedeno 28 civilnih žrtava i pet zarobljenih vojnika, od kojih su neki okrutno zlostavljani i masakrirani. Jedan od preživelih zarobljenika dobio je status zaštićenog svedoka.
(agencije/MONDO)
