"U Bosni žive Srbi pravoslavci, Srbi katolici i Srbi muhamedanci, tako da su Srbi svi... Sve je ostalo komunistička podvala...Ja sam uvek govorio da su Muslimani - Srbi", rekao je Kuprešanin, svedočeći u odbranu Radovana Karadžića.

Ratnog predsednika Republike Srpske optužnica, između ostalog, tereti za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština poprimio razmere genocida.

Tužilac Alan Tiger (Tieger) prethodno je citirao Kuprešaninove reči iz ratnog perioda da brojni Muslimani "ugrožavaju naš životniprostor", sugerisući da se on zalagao za osvajanje teritorija na kojima su Srbi bili manjina.

Potvrđujući da je Muslimane video kao "oružanu pretnju", svedok je uzvratio: "Ja sam mislio da smo mi ostatak zaklanog naroda iz Drugog svetskog rata i da se ne sme dozvoliti da se to ponovi. Mi smo doživeli u tom ratu ono što su Jevreji u Nemačkoj...Da nije bilo Srpske demokratske stranke, ne bi bilo ni Srba".

Po svedoku, međutim, u vrhu SDS, čiji je Karadžić bio predsednik, i skupštini RS "nikad se nije zagovaralo iseljavanje i proterivanje" Muslimana i Hrvata.

"Politički vrh RS nije išao na iseljavanje nesrba", kazao je Kuprešanin, koji je bio i predsednik Autonomne regije Krajina u Banjaluci.

Dok su ga ispitivali tužioci, svedok je dozvolio mogućnost da seiseljavanje događalo u opštinama, za koje je sugerisao da nisu bile pod kontrolom centralnih vlasti.

Kuprešanin je za srpske krizne štabove u opštinama izjavio da subili formirani zbog napetosti uoči izbijanja rata, a ne, kako tvrdioptužba, zbog proterivanja nesrpskog stanovništva.

Ti štabovi, ni opštinska vođstva, po svedoku, "nisu dobijali instrukcije od Karadžića", jer ga "nisu cenili", kao ni SDS.

Formiranje AR Krajina bilo je dozvoljeno Ustavom BiH i nije bilopokušaj zaokružavanja srpskih teritorija, što je teza tužilaštva, kazao je Kuprešanin.

Odnose Karadžića i komandanta VRS Ratka Mladića, svedok je opisao kao "napete", tvrdeći da general Mladić "stavljao sebe iznad"vrhovne komande i skupštine. Karadžić, stoga, nije imao kontrolu nad Mladićem.

"Karadžić je imao državu, a nije imao vlast, a VRS je imala vlast, a nije imala državu", ocenio je Kuprešanin.

Izjavio i da je, u leto 1992, u Karadžićevo ime obišao logorOmarska i zatražio njegovo zatvaranje, a u vojnom logoru Manjačapoboljšavanje uslova.

Na pitanja tužioca Tigera, Kuprešanin je potvrdio da je u Bosanskojkrajini bilo masovnih zločina nad Muslimanima, ali je rekao da za "njih dugo nije znao".

Sugerisao je i da "civili nisu činili zločine, nego vojske i paravojske".

Svedok je potvrdio i da "mnogi nisu hteli da čuju za zločine" i daje "bilo mnogo situacija kad Vlada nije htela da deluje". Za ubistvo68 ljudi u selu Briševo kod Prijedora, u julu 1992, Kuprešanin jerekao da se "tačno znalo ko je počinio zločin" i da su počinioci "za sat vremena" mogli biti uhapšeni, ali da "nisu procesuirani".

Upitan o predsedniku kriznog štaba ARK Radoslavu Brđaninu,Kuprešanin je izjavio da "Brđanin praktično nije ništa uradio naštetu drugih naroda...ali je znao verbalno da izleti".

Negirajući svoju raniju izjavu da je Brđanin najavljivao da će "uBanjaluci ostati 1.000 Muslimana", svedok je kazao da je čuo Brđanina kako određuje procenat muslimanskog stanovništva u gradu.

Potvrdio je i da je čuo za Brđaninovu poruku Muslimanima da "ne kisele kupus, jer ga neće jesti".

"Možda je neko imao problema zbog toga", dozvolio je Kuprešanin.

Brđanina je Tribunal osudio na 33 godina zatvora zbog progona Muslimana i Hrvata iz Bosanske krajine. Iduće sedmice, Brđanin će svedočiti u odbranu Karadžića.

Sledećeg svedoka Karadžićeve odbrane, sudije će saslušati sutra.

Karadžić (68) optužen je i za genocid u Srebrenici; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95. godine.