Biserko je, u intervjuu nedeljniku Vreme, rekla da u tome ne vidi ništa sporno.

"Ono što je po mom mišljenju sporno je odnos države prema većini onih građana koji su tokom proteklih godina bili pozivani da svedoče u postupcima protiv srpskih zvaničnika pred bilo kojim međunarodnim sudom", ocenila je Biserko.

Budući da su obe strane u sporu - Srbija i Hrvatska dostavile su sudu listu svojih svedoka, verujem da je informaciju pustio državni vrh, rekla je Biserko.

On je dodala da je, videvši njeno ime na spisku svedoka, neko iz srpskog pravnog tima tu vest prosledio vrhu države, a oni medijima.

"E, sada, budući da je stanje u društvu haotično i da se - s obzirom na situaciju u policiji, u tajnim službama, među ektremističkim i radikalnim grupama - ne može pouzdano utvrditi ko zapravo ovom zemljom vlada, pojavljivanje mog imena u kontekstu svedoka hrvatske strane u tužbi za genocid protiv Srbije očito je sračunat potez sa ciljem da se izložim novim pritiscima, šikaniranju, da se zastrašim", ocenila je Biserko.

Ona je podasetila da nije prvi put da se protiv nje vodi kampanja sa namerom, kako je rekla da se "zastraši, otera iz zemlje i slično" i istakla da to nije prijatno.

"Tim pre što se moj pristanak da svedočim u tom procesu tretira kao izdaja. Pritom, ljudi zaboravljaju kakav je bio taj rat", istakla je Biserko.

Ona je naglasila da bi povlačenje tužbi bio znak sazrevanja naših političara i društava, korak ka uspostavljenju ozbiljne regionalne saradnje.

"Jer, ovako se još uvek gledamo preko nišana", rekla je Biserko i dodala da je Hrvatska kao uslov za povlačenje tužbe Srbiji postavila tri zahteva: rešavanje pitanja nestalih lica, procesuiranje raznih zločina i definisanje granice na Dunavu.

"Bavila sam se ljudskim pravima i to kao osoba kojoj pripadnost bilo kojoj etničkoj grupi - ni Srbima ni Hrvatima ni Bošnjacima - ne znači mnogo. Naprosto, ne postojim na taj način; ne osećam i ne mislim tako i sa tim u skladu živim i radim. Dakle, pratim procese, beležim, analiziram", rekla je Biserko.