Vidovićeva je zatražila ukidanje presude posle objavljivanja pisma danskog sudije Frederika Harhofa u kojem je, prema njenim rečima, pokazao "neprihvatljivu pristrasnost prema osuđujućim presudama protiv optuženih".
Sudija Harhof je u pismu koje je objavljeno u medijima izrazio zabrinutost oslobađajućim presudama hrvatskim i srpskim generalima.
U odgovoru na zahtev za ukidanje presude tužilaštvo u Hagu navelo je da je nadležnost Tribunala ograničena nad živim optuženim ili osuđenim osobama.
"Samo osuđena osoba ili tužilac može podneti prijedlog za preispitivanje presude. Samim tim, nijedna druga osoba ne može započeti taj postupak u ime Delića", navodi se u podnesku Haškog tužilaštva.
Bivši komandant Glavnog štaba takozvane Armije BiH nepravosnažnom presudom Haškog suda iz 2008. godine osuđen je jer nije preduzeo nužne i razumne mere da spreči ili kazni zločine mudžahedina nad srpskim zarobljenicima u selu Livade i logoru "Kamenica" u blizini Zavidovića u ljeto 1995. i osuđen je na tri godine zatvora.
Preminuo je godinu i pet meseci kasnije, dok je bio na privremenoj slobodi, a Apelaciono veće je potvrdilo nepravosnažnu presudu