Prema procenama, oko pola miliona bosansko-hercegovačkih građana novac troši na igre na sreću što, prema oceni stručanja, predstavlja "alarmantnu brojku".

Psiholozi upozoravaju da kockanje počinje zabavom, pa prerasta u interes, da bi se na kraju sve okončalo zavisnošću.

"Stimulisani povremenim dobicima ljudi rizikuju, ulažu i gube", objašnjava psiholog Aleksandar Milić.

Prema njegovim rečima, ljudi koji su želeli da dobiju ono što nemaju "tonu" sve više u zaduženja.

"Čim se osete loše navike kod nekoga ko kocka, vreme je za intervenciju stručnjaka", naglašava Milić.

U Fondu "Herc", koji građanima nudi pomoć u odvikavanju od kockanja, potvrđuju dnevniku da je BiH na prostoru regiona, pa i u Evropi, država sa najvećim brojem kockarnica po glavi stanovnika.

"Statistički, prema broju patoloških kockara smo vodeći. Za kockanjem najčešće posežu ljudi koji imaju određene brige i probleme, mada to nije pravilo", ističu u Fondu i dodaju da čim građani zbog kocke počnu da zanemaruju obaveze i porodicu, da se ponašaju neuobičajeno, problem je postao i te kako ozbiljan.

Načelnik Ođeljenja za inspekcijski nadzor u Republičkoj upravi za igre na sreću Marina Ilić, potvrdila je da tokom 2013, prilikom inspekcijskih kontrola, nisu evidentirali slučajeve otkrivanja maloletnika u namenskim objektima za igre na sreću.

"Međutim, značajno je istaći da je u domenu otkrivanja i sankcionisanja takvih prekršaja ostvarena dobra saradnju sa MUP-om Republike Srpske, čiji su pripadnici prilikom obavljanja svojih zadataka u tri slučaja zatekli maloletnike u objektima za igre na sreću i o tome Upravi dostavili informacije na osnovu kojih je inicirano prekršajno procesuiranje pravnih i odgovornih lica", naglasila je Ilićeva.