U Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je sudjenje dvojici hrvatskih generala, Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, optuženim za ratne zločine nad vojnicima i civilima srpske nacionalnosti u vojnoj akciji "Medački džep" u septembru 1993. godine.
U Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je sudjenje dvojici hrvatskih generala, Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, optuženim za ratne zločine nad vojnicima i civilima srpske nacionalnosti u vojnoj akciji "Medački džep" u septembru 1993. godine.Na raspravu, koja je prošla u čitanju dokumenata navedenih u optužnici, Norac je doveden iz zatvora u kojem izdržava dvanaestogodišnju kaznu zbog ratnog zločina nad Srbima u Gospiću 1991, dok se Ademi brani sa slobode. Ovo sudjenje je prvi pravni slučaj koji je haški Sud prepustio hrvatskom pravosudju.
Advokat generala Norca Željko Olujić je na raspravi najavio da će uložiti prigovor na deo optužnice u kojem se njegov klijent spominje kao zapovednik "Sektora 1", uz tvrdnju da takav sektor nikada nije postojao.
Olujić je konstatovao da njegov klijent nikada nije primio nijedan dokument koji sadrži takav naziv ili iz kojega se vidi neki podatak o osnivanju Sektora 1. Zbog toga je izrazio sumnju da je dokument o osnivanju tog sektora, koji je na današnjem sudjenju generalima Ademiju i Norcu pročitao sudija Marin Mrčela, falksifikat.
Ademijev advokat Čedo Prodanović rekao je da se takvim tvrdnjama za falsifikovanje zapravo optužuje njegov klijent Ademi, i zaključio da Norac na taj način želi da prebaci krivicu na suoptuženog.
Norac se u optužnici, koja ih tereti po komandnoj odgovornosti, navodi kao zapovednik 9. gardijske motorizovane brigade i "Sektora 1", a Ademi kao vršilac dužnosti zapovednika Vojne oblasti Gospić.
Ademi i Norac se terete za zločine nad civilima i preterano i neselektivno artiljerisko gadjanje srpskih sela u kojima su stradali civili. U optužnici su poimenično navedeni svi stradali civili i vojni zarobljenici, od kojih su neki okrutno mučeni i masakrirani.
U toj akciji je Ademi bio vršilac dužnosti komandanta armijskog (zbornog) područja u Gospiću, a Norac komandant devete gardijske motorizovane brigade i Sektora 1 - taktičke grupe za zauzimanje sela Medačkog džepa.
Od oko sto svedoka, od kojih su 34 zaštićena, nalaze se i generali Davor Domazet Lošo, Mate Laušić, Željko Sačić i Petar Stipetić.
Prvi bi iskaze trebalo da daju Ivan Jarnjak, koji je u vreme akcije Medački džep bio ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, i general Mladen Markač, tadašnji komandant specijalne policije koji čeka sudjenje u Hagu za zločine protiv Srba u akciji "Oluja" iz 1995. i nakon nje.
Agencija Hina navodi da je Markačevo saslušanje i dalje pod znakom pitanja jer je Markač istovremeno optužen pred Haškim sudu u drugom postupku. Markačev advokat Goran Mikuličić potvrdio je da je od Haškog suda zatražio objašnjenje da li njegov klijent, kao osoba pod ingerencijom Tribunala koji mu brani javne nastupe, sme da se pojavi na sudu u ulozi svedoka.
Jarnnjak je pre svedočenja naveo da su zločini opisani u optužnici izmišljotine Save Štrbca, direktora srpskog Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" koji je, kao saradnik haškog tužilaštva, učestvovao u prikupljanju dokumentacije o hrvatskim zločinima tokom rata. Sudsko veće odbilo je zahtev odbrane da se i Štrbac sasluša kao svedok, a odbilo je i razmatranje dokumentacije "Veritasa" procenivši da postoje relevantniji podaci o nestalima i ubijenima u Medačkom džepu.
Za zločine u Medačkom džepu bio je u Hagu optužen i tadašnji načelnik hrvatskog generalštaba Janko Bobetko, koji je u medjuvremenu umro, ne primivši optužnicu.
(agencije/MONDO)
