Bivši ministar unutrašnjih poslova RS Mićo Stanišić svedočio je na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu da je Biljana Plavšić pozvala paravojske koje su s proleća 1992. u BiH činile zločine nad Muslimanima
Svedočeći po obavezujućem nalogu suda, Stanišić je izjavio da su "paravojske i parapolicije" iz Srbije, koje je većinom pozvala Biljana Plavšić, činile "masovne zločine" u istočnoj Bosni "radi materijalne koristi".
Stanišić je rekao da je Plavšić, tadašnja članica Predsedništva RS, "slala pisma kozacima, (Vuku) Draškoviću, (Željku Ražnatoviću) Arkanu da šalju svoje dobrovoljce u odbranu srpskog naroda i RS", a "uglavnom, sve što je dolazilo bili su ljudi skloni krivičnim delima ili oni koji su ih već bili izvršili".
MUP RS u to vreme "nije imao potencijal da se obračuna sa tim grupama", kazao je Stanišić i stoga je preko Karadžića krajem jula 1992. u pomoć pozvao jedinicu Saveznog SUP SR Jugoslavije.
"Ja sam izdao jasnu i nedvosmislenu naredbu: sve paravojne formacije i eliminisati i pohapsiti", rekao je Stanišić i izneo da je ta naredba bila sprovedena u Brčkom, Bijeljini i Zvorniku, a potom i u Višegradu. Pohapšeni počinioci "predati su Srbiji", odakle su i došli.
Tribunal je prošle godine Stanišića (60) prvostepeno osudio na 22 godine zatvora zbog progona i drugih zločina nad nesrpskim stanovništvom 1992.
Karadžića (68), tadašnjeg predsednika RS i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, optužnica tereti za progon Muslimana i Hrvata širom BiH. Po optužnici, Zvornik je jedna od sedam opština u kojima je taj progon imao razmere genocida.
Stanišić je sugerisao da su te paravojske bile van nadležnosti MUP zato što bi se prijavljivali u jedinice Vojske RS, "a onda se odmetnuli i činili krivična dela".
"Time bi se isključili iz nadležnosti MUP... a u stvari nisu ni sa vojskom, nego u pozadini, radeći krivična dela", rekao je svedok, pominjući "ubistvo 200 ljudi" u Zvorniku.
"Zbog pritiska Plavšićke da se te njene snage ne progone, to nije ni stavljeno na dnevni red" ranije, tvrdio je Stanišić.
Biljana Plavšić je 2003. godine pred Tribunalom priznala krivicu za progon Muslimana i Hrvata, i osuđena je na 11 godina zatvora, a puštena na slobodu krajem 2009, posle izdržavanja osam godina zatvorske kazne.
Na Karadžićevo pitanje da li je neko od njega tražio da ne progoni počinioce zločina nad nesrbima, svedok je odgovorio: "Od mene nije".
"Da li smo mi imali zajednički plan ili sporazum da proteramo Muslimana i Hrvate?", upitao je Karadžić koji se brani sam. "Ne!", odgovorio je Stanišić, insistirajući da je, kao ministar unutrašnjih poslova, "radio u okviru zakona" i tražio kažnjavanje počinilaca ratnih zločina, bez obzira na nacionalnost.
Suđenje Karadžiću nastavlja se sutra, kada će Stanišića unakrsno ispitivati tužioci.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje za taoce pripadnika mirovnoh snaga UN, 1992-95.
