Ovaj zaštićeni svedok Tužilaštva za ratne zločine Srbije nalazi se u jednoj istočnoj zemlji, koja je prijateljska Srbiji, pod strogim režimom zaštite i neposredni je svedok događaja.

Tužilac Srbije za ratne zločine Vladimir Vukčević potvrdio je Srni da ovo tužilaštvo ima jake dokaze protiv Orića i da to nije "politički predmet".

Vukčević ističe da je važno da ovaj slučaj dobije pravni završetak.

On očekuje uskoro sastanak sa kolegama iz BiH, na kojem bi bilo razgovarano o ovom slučaju.

Tužilaštvo Srbije za ratne zločine zatražilo je istragu protiv Orića i još četiri Bošnjaka osumnjičena za ratni zločin nad Srbima u Podrinju. Zahtev je podnesen Višem sudu u Beogradu zbog sumnje da su Orić i ostali počinili ratni zločin protiv srpskih civila u mestu Zalazje i Donji Potočari, u opštini Srebrenica 12. jula 1992. godine.

Beogradska kancelarija Interpola dostavila je svim članicama Interpola međunarodne poternice s ciljem hapšenja i ekstradicije Orića i Meholjića.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH proslijedila je Ministarstvu pravde BiH u dalju nadležnost dopis Kancelarije za pravna pitanja Generalnog sekretarijata Interpola, u kojem se traži obaveštenje da li postoje bilo kakvi prigovori BiH u vezi sa evidentiranjem informacija o Oriću i Meholjiću u bazama podataka Interpola.

Zatraženo je da se odgovor dostavi Generalnom sekretarijatu Interpola u roku od 30 dana od dana prijema dopisa, jer će u suprotnom informacije biti registrovane u Interpolovim bazama podataka, odnosno poternice će dobiti aktivni status, čime lica mogu biti lišena slobode u zemljama-članicama.

Direkcija za koordinaciju policijskih tela u BiH obavestila je Interpol Beograd, Generalni sekretarijat Interpola, Ministarstvo pravde BiH i nadležne policijske agencije u BiH o nemogućnosti raspisivanja difuzne poternice za njima na teritoriji BiH i nemogućnosti njihovog izručenja, s obzirom da su državljani BiH.

Međutim, danas je saopšteno da je Haški tribunal još 2009. godine dao "zeleno svetlo" pravosuđu BiH da može da vodi istragu protiv Nasera Orića, odnosno nije prihvatio predlog njegove odbrane da, nakon oslobađajuće presude, tribunal naredi obustavljanje dalje istrage protiv ratnog komandanta Srebrenice.

Iako je tribunal Orića oslobodio optužbi za ratne zločine nad Srbima u Srebrenici i Podrinju, taj sud je ostavio mogućnost Okružnom tužilaštvu u Bijeljini da nastavi započetu istragu.

Predlog Orićeve odbrane o obustavljanju dalje istrage protiv njihovog klijenta odbilo je pretresno veće Haškog tribunala u sastavu Karmel Agius, Kevin Parker i O-Gon Kvon.

Dogodilo se, međutom, da je Tužilaštvo BiH oduzelo taj predmet od Okružnog suda u Bijeljini, piše banjalučki "Glas Srpske".

List podseća da je istraga protiv Orića i drugih pokrenuta 1993. godine zbog osnovane sumnje da su počinili krivično delo ratnog zločina nad srpskim civilnim stanovništvom 1992. i 1993. godine na području Srebrenice i Bratunca, u Kravici i Zalazju.

Tu se, navodi list, radi o Orićevoj individualnoj odgovornosti.

U odluci Haškog tribunala 7. aprila 2009. godine, u koju "Glas Srpske" ima uvid i koju je potpisao sudija O-Gon Kvon, stoji da je Orićeva odbrana 11. decembra 2008. godine podnela predlog koji se odnosi na kršenje "non bis in diem", odnosno pravila da se ne može dva puta suditi za isto delo.

Zaključeno je, međutim, da predlog, podnesak i odgovor ne pružaju dokaze da se Oriću sudilo u Tribunalu ili da mu se sudi u sudovima u BiH za bilo koji od zločina koji su predmet istrage koju je protiv njega vodilo tužilaštvo u Bijeljini.