Hrvatski premijer Ivo Sanader odbio je zahtev Karle del Ponte da joj preda dokumenta sa informacijama iz avgusta 1995. godine, vezanim za vojnu akciju "Oluja", a koje su pripadnici hrvatske tajne službe prikupili praćenjem i prisluškivanjem stranih ambasadora koji su u to vreme bili akreditovani u Zagrebu, objavio je "Globus"
Hrvatski premijer Ivo Sanader odbio je zahtev glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte da joj preda neke dokumente koji zanimaju Haški sud, a koji se tiču akcije "Oluja", tvrdi nedeljnik "Globus" u najnovijem broju.Prema tvrdnjama tog nedeljnika, radi se o informacijama iz avgusta 1995. godine, vezanim uz vojnu akciju "Oluja", a koje su pripadnici hrvatske tajne službe prikupili praćenjem i prisluškivanjem stranih ambasadora koji su u to vreme bili akreditovani u Zagrebu.
"Globus" tvrdi da iz tih razloga prošlonedeljni susret Sanadera i Del Ponteove u Hrvatskoj nije protekao "u prijateljskom tonu". Naime, tokom sastanka s premijerom Sanaderom i predsednikom Mesićem prošloga petka na Brionima, Del Ponte je tražila da joj Hrvatska dostavi dokumente odnosno transkripte razgovora stranih diplomata koji su prikupljeni praćenjem i prisluškivanjem, ali je Sanader to odbio.
List navodi da su strane diplomate pratili pripadnici tadašnje Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP), koji su svoje izveštaje slali direktno u ured predsednika Franje Tudjmana.
"Globus" piše da je haškom Tužilaštvu posebno interesantna dokumentacija koja se odnosi na tadašnjeg američkog ambasadora Pitera Galbrajta (Peter Galbraith), jer je upravo on neposredno nakon "Oluje" davao izjave o informacijama koje je prikupio vezano za samu vojnu operaciju.
Razlog zbog kojeg je Del Ponte bila toliko zainteresovana za izveštaje američkog ambasadora, prema tvrdnjama lista, leži u činjenici da Galbrajt svojim svedočenjima pred Haškim sudom 2003. godine nije podržao ocenu Tužilaštva o zločinačkoj nameri prilikom planiranja "Oluje".
Tim tvrdnjama, smatra "Globus", haško Tužilaštvo gubi temelje optužnice protiv trojice hrvatskih generala - Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mladena Markača - koji su po komandnoj odgovornosti optuženi za ratne zločine nad srpskim civilima tokom akcije "Oluja".
Kontrola stranih ambasada i diplomata omogućavala je ondašnjem državnom vrhu informacije vezane uz tajnu diplomatsku korespondenciju zemalja koje su u ratno vreme u Hrvatskoj imale jaku špijunsku mrežu.
"Globus" tvrdi da su podaci prikupljeni radom stranih agenata na terenu značajno uticali na stavove medjunarodne zajednice prema hrvatsko-srpskom sukobu tokom rata, te je tadašnji Tudjmanov režim po svaku cenu želeo da zna kakve podatke dobijaju vlade evropskih zemalja koje su bile umešane u rešavanje ratnih skoba u Hrvatskoj i BiH.
"Globus" navodi da hrvatska vlada Haškom sudu ne sme da da tražene dokumente zato što bi to predstavljalo grubo kršenje medjunarodnih konvencija, jer se nijedna od prisluškivanih amsbasada nije složila sa predajom tih dokumenata.
Hrvatska vlada ima obavezu da zaštiti strane diplomate, upozorava list i dodaje da bi objavljivanje sadržaja dokumenata ugrozilo njihov imunitet i odnose hrvatskih vlasti s vlastima uticajnih evropskih i svetskih zemalja.
(Beta)
