Sirotanović, rodom iz Trtorića kod Breze u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, postao je junak socijalizma pošto je 24. jula 1949. godine oborio svetski rekord u kopanju uglja, iskopavši sa svojom brigadom 152 tone za osam sati rada, pa je prethodni rekord prebacio čak za 50 tona.

Kao nagradu, od tadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, tražio je samo veću lopatu.

Kako podseća "Dnevni avaz", na savetovanju sa stručnim osobljem Rudnika Breza i kopačima, 1949. godine, Sirotanović je predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti rekord čuvenog sovjetskog rudara Alekseja Stahanova.

Predlog je prihvaćen, a Alijina brigada je već sutradan počela sa obaranjem rekorda.

Jama u kojoj je rekord srušen prozvana je Rov vojvode Putnika, a pričalo se da je skromni Sirotanović od druga Tita zatražio samo veću lopatu, koja je napravljena samo za njega i nazvana "sirotanovićka".

Tako je postao simbol radničke klase, odlikovan je i Ordenom junaka socijalističkog rada. Najveće priznanje dobio je 1987. godine kada se njegov lik pojavio na novčanici od 20.000 dinara. Po Sirotanoviću nosi ime i ulica u njegovom rodnom selu.

Urbana legenda kaže da je poljski film "Čovek od mramora" Andrzeja Vajde inspirisan upravo njime, a grupa "Zabranjeno pušenje" posvetila mu je pesmu "Srce, ruke i lopata", piše list.