Pojedina dela srpskih i hrvatskih pisaca koji žive i rade u BiH, upisana su u katalog kao knjige na bosanskom jeziku, prenose "Nezavisne".
Narodna univerzitetska biblioteka (NUB) u Kooperativnom onlajn bibliografskom sistemu i servisu (COBISS) upisala je bosanski kao jezik tih knjiga, što je iznenadilo mnoge stručnjake.
U NUB-u kažu da je "teško odrediti" jezik književnika, ukoliko se oni sami ne izjasne čiju književnost stvaraju. Medjutim, književnici i bibliotekari smatraju da pisci stvaraju na maternjem jeziku, i da je ovakav postupak neprimeren za zajednički internet katalog koji se nalazi u sistemu BiH.
"Nečuveno je da se na novim karticama piše "bosanski", kao i da se prepravljaju stare. NUB BiH postupa kao nosilac političke ideje, bosanske nacije i jezika" tvrdi Ranko Risojević, književnik i direktor NUB RS.
Bibliotekari smatraju da je greška u neodredjenosti lingvista, dok lingvisti tvrde da nije tako.
Do ovakvih grešaka dolazi zbog toga što se lingvisti još nisu odredili po pitanju jezika, smatraju bibliotekari u FBiH.
"Kome nije jasno kojim jezikom pišemo i govorimo, neka pogleda Ustav i tamo će videti da postoje tri jezika - bosanski, srpski i hrvatski" rekao je profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, dodavši da je "čista budalaština što se srpskim piscima pod jezik stavlja bosanski".
"U nekim slučajevima nije bilo preciznih smernica, i jezik se označavao po mestu rodjenja ili stvaranja dela",kazala je Bedita Islamović iz NUB BiH.
Risojević naglašava da se mnogi književnici iz RS bune na ovakvu katalogizaciju njihovih dela, i da će se boriti da se to ispravi.
"Šta ćemo sa klasicima? U Sarajevu je Petar Kočić katalogizovan pod bosanski jezika, a on je bio glavni protivnik nekadašnjeg veštačkog pravljenja bosanskog jezika. Oko 54 knjige Ive Andrića podvedene su isto tako, a on je osim rane poezije pisao ekavicom" istakao je Risojević.
Banjalučki književnik Ranko Pavlović kaže da je on srpski pisac iz BiH jer piše na srpskom jeziku.
"Pišem srpskim, a ne bosanskim ili bošnjačkim, kako bi to bilo primerenije nazvati", kazao je Pavlović, kojem je knjiga "Srž" upisana pod bosanski jezik.
Slična situacija je sa Rankom Preradovićem iz Banjaluke, kojem je "Dnevnik ništenja" iz 1970. godine upisan kao delo napisano bosanskim jezikom.
"Ta knjiga je napisana ekavicom i ako je takvo delo zavedeno pod bosanski, onda ovde ništa nije normalno" ogorčen je Preradović.
(MONDO)
Narodna univerzitetska biblioteka (NUB) u Kooperativnom onlajn bibliografskom sistemu i servisu (COBISS) upisala je bosanski kao jezik tih knjiga, što je iznenadilo mnoge stručnjake.
U NUB-u kažu da je "teško odrediti" jezik književnika, ukoliko se oni sami ne izjasne čiju književnost stvaraju. Medjutim, književnici i bibliotekari smatraju da pisci stvaraju na maternjem jeziku, i da je ovakav postupak neprimeren za zajednički internet katalog koji se nalazi u sistemu BiH.
"Nečuveno je da se na novim karticama piše "bosanski", kao i da se prepravljaju stare. NUB BiH postupa kao nosilac političke ideje, bosanske nacije i jezika" tvrdi Ranko Risojević, književnik i direktor NUB RS.
Bibliotekari smatraju da je greška u neodredjenosti lingvista, dok lingvisti tvrde da nije tako.
Do ovakvih grešaka dolazi zbog toga što se lingvisti još nisu odredili po pitanju jezika, smatraju bibliotekari u FBiH.
"Kome nije jasno kojim jezikom pišemo i govorimo, neka pogleda Ustav i tamo će videti da postoje tri jezika - bosanski, srpski i hrvatski" rekao je profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, dodavši da je "čista budalaština što se srpskim piscima pod jezik stavlja bosanski".
"U nekim slučajevima nije bilo preciznih smernica, i jezik se označavao po mestu rodjenja ili stvaranja dela",kazala je Bedita Islamović iz NUB BiH.
Risojević naglašava da se mnogi književnici iz RS bune na ovakvu katalogizaciju njihovih dela, i da će se boriti da se to ispravi.
"Šta ćemo sa klasicima? U Sarajevu je Petar Kočić katalogizovan pod bosanski jezika, a on je bio glavni protivnik nekadašnjeg veštačkog pravljenja bosanskog jezika. Oko 54 knjige Ive Andrića podvedene su isto tako, a on je osim rane poezije pisao ekavicom" istakao je Risojević.
Banjalučki književnik Ranko Pavlović kaže da je on srpski pisac iz BiH jer piše na srpskom jeziku.
"Pišem srpskim, a ne bosanskim ili bošnjačkim, kako bi to bilo primerenije nazvati", kazao je Pavlović, kojem je knjiga "Srž" upisana pod bosanski jezik.
Slična situacija je sa Rankom Preradovićem iz Banjaluke, kojem je "Dnevnik ništenja" iz 1970. godine upisan kao delo napisano bosanskim jezikom.
"Ta knjiga je napisana ekavicom i ako je takvo delo zavedeno pod bosanski, onda ovde ništa nije normalno" ogorčen je Preradović.
(MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.
