Pismo u kojem se prognozira da u 20. veku neće biti velikih ratova "ako okrunjene glave i državnici budu pametni", otkrio je, renovirajuću kuću, Iztok Blaževič iz Kopra i predao ga državnom arhivu koji je potvrdio njegovu autentičnost.

"Kad ovo pismo bude nađeno, možda će u svetu vladati bratska ljubav među svim narodima na svetu. Lani su Rusi i Japanci nakon svog dvogodišnjeg rata podelili ostrvo Sahalin. Možda je to bio zadnji rat tako velikih razmera", napisao je u pismu Josip Ahtik.

Autor pisma je bio činovnik jedne štedionice iz Trsta, rođen u seljačkoj porodici nedaleko od Celja 1867. godine, naknadno doseljen u Kopar.

U otvoru zida svoje novosagrađene kuće ostavio je "poruku za potomke", uz kratku biografiju i nekoliko fotografija članova svoje uže porodice.

Opširno pismo opisuje tadašnje društvene i političke odnose u Austrougarskoj i Istri, za koje istoričari tvrde da dosta dobro odslikavaju lokalne prilike.

Kao glavne opasnosti koje bi, uz sve nade da će biti mir, mogle izazvati sukobe u svetu Ahtik navodi "nehrišćanske ideje" podjarmljivanja malih naroda, posebno tadašnju kolonijalističku politiku Velike Britanije, Francuske i Nemačke u Africi, ali i stanje u Austrougarskoj monarhiji zbog njenih nerešenih nacionalnih pitanja.

U pronađenom pismu, čiji je faksimile objavio list "Primorske novice", autor sebe označava "nacionalno svesnim Slovencem" i kritikuje monarhiju zbog politike Beča i Pešte prema slovenačkim narodima...

Pismo skriveno za potomstvo sadrži za ono vreme revolucionarne poruke, recimo da Austro-Ugarska zbog nemačko-mađarske hegemonije "nema opravdanja za postojanje" i da "nemačke intrige" nastoje suzbiti saradnju južnih Slovena koji su kulturno bliski.

Posebno veliku nadu polagao je u razvoj Rusije za koju u svom 108 godina starom pismu kaže da je postala ustavna monarhija i da ima svoju "dumu" (skupštinu), čime je otklonjena opasnost ruskog "samdržavlja", odnosno carističke diktature, dok je u bližem okruženju slične tendencije video u tadašnjoj samostalnoj Crnoj Gori.