Prorektor društvenih nauka Univerziteta Crne Gore Rajka Glušica očekuje da će studijski program Srpski jezik i južnoslovenska književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću, uskoro promeniti ime.
Prorektor društvenih nauka Univerziteta Crne Gore Rajka Glušica očekuje da će studijski program Srpski jezik i južnoslovenska književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću, uskoro promeniti ime."Ako je crnogorski službeni jezik u Crnoj Gori, prirodno je da katedra nosi to ime i nadam se da će to biti brzo sprovedeno. Neobično je i neprirodno da imamo katedre za crnogorski jezik, ili želju za njima, u nekim drugim zemljama, ali ne i u Crnoj Gori" - kazala je Glušica.
Ona je podržala inicijativu za otvaranje instituta za crnogorski jezik i dodala da bi to bila "institucija od nacionalnog značaja".
Glušica je istakla da je krajem juna ove godine branjena prva doktorska teza iz crnogorskog jezika na katedri u Poljskoj.
"To u Crnoj Gori nijesmo mogli uraditi zbog nepriznavanja zvaničnog jezika. Ovo rješenje u Ustavu otvara nevjerovatne mogućnosti i sticanje prava za katedre, institucije i studijske programe sa tim imenom jezika"- kazala je Glušica.
Ona smatra da nema naučnih motiva za negiranje crnogorskog jezika, već da su sva "negiranja i ružne riječi poltičke prirode".
“Mislim da će ljudi koji su bili protiv crnogorskog jezika promijeniti stav, jer je to sada ustavna kategorija i pitanje poštovanja najvišeg pravnog akta”- kazala je prorektorka i ocenila da ljudi koji negiraju crnogorski jezik, negiraju crnogorsku naciju i državu.
Glušica smatra da je odlično rešenje u novom Ustavu da je crnogorski jezik službeni, ali će ustavopisci morati da preciziraju koja prava imaju narodi čiji su jezici još nabrojani u najvišem pravnom aktu.
Ona je kazala da pisci Ustava moraju da objasne na šta su konkretno mislili rešenjem da je službeni jezik crnogorski, a da su u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, hrvatski i albanski.
Glušica navodi da je imenovanje jezika u Ustavu političko pitanje, te da je nabrajanjem četiri jezika postignut politički kompromis.
“Nabrojiti četiri jezika, koji mogu da budu u službenoj upotrebi, odraz je pravog stanja u Crnoj Gori. Ovdje žive ti narodi, imaju demokratsko pravo da koriste svoj jezik i to im je dato Ustavom”- rekla je Glušica i istakla da će pisci Ustava morati da preciziraju na šta su konkretno mislili i koja prava se daju pobrojanim narodima.
Glušica je objasnila da postoji deset faza da bi se došlo do standardnog jezika i ocenila da je crnogorski jezik prošao sve te faze.
Za normiranje crnogorskog jezika ne polazi se od prve faze jer je to odrađeno još od Bečkog književnog dogovora, preko Novosadskog iz 1954. godine. Mi smo prošli sve te faze jer je crnogorski jezik, iako ne pod tim imenom, uvek bio u onom što se zvalo srpsko-hrvatski jezik”- objasnila je Glušica.
Ona je kazala da treba raditi samo na poslednjoj fazi -rekonstrukciji ili prepravljanju i dorađivanju norme.
“To je prirodno i normalno u svim jezicima. Čak i da jezik nije promijenio ime, ta faza bi bila aktuelna jer je jezik živ organizam i stalno se mijenja”- smatra Glušica.
(MONDO)
