"Raspremanje" dubrovačkog aerodroma Ćilipi od strane JNA 1991. godine, Crna Gora bi mogla platiti tako što će prilikom predstojeće privatizacije svojih vazdušnih luka u Golubovcima i Tivtu jedan deo akcija izdvojiti za Hrvatsku.
Ovakav epilog regulisanja ratnih dugova Crne Gore i Hrvatske nagovešten je u nedavno potpisanom sporazumu o vazdušnom saobraćaju dve države. Za podgorički dnevnik Vijesti to je u subotu potvrdio i direktor dubrovačkog aerodroma Tonči Peović.
"Jasno je da ne možemo očekivati obeštećenje u novcu, ali ne dolazi u obzir ni povrat danas već zastarele opreme" rekao je za "Vijesti" direktor dubrovačkog aerodroma, ne krijući zadovoljstvo što je pitanje obeštećenja Zračne luke Dubrovnik s kojega je tokom rata opljačkana oprema u vrednosti od oko 10 miliona eura, dobilo i "službenu formu" u međudržavnom dokumentu između Hrvatske i Crne Gore.
Zadovoljstvo parafiranim sporazumom ne kriju u hrvatskom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) s obzirom na to da je, kako je objasnila portparolka MMTPR-a Marina Halužan "stvoren pravni temelj da se nakon više od 15 godina reši otvoreno pitanje između dve države, a koje se odnosi na obeštećenje ZLD kojoj su otuđena osnovna sredstva i oprema od strane JNA".
Hadužan je napomenula i da su "navedena sredstva i oprema kasnije nakon 1991. bila uvrštena kao osnovna sredstva i oprema za rad zračnih luka Crne Gore. To je u Crnoj Gori i knjigovodstveno zavedeno, čime je povećana kapitalna vrijednost zračnih luka u Tivtu i Podgorici. Nadležna tijela Republike Hrvatske i uprava Zračne luke Dubrovnik su u posjedu kopija dokumentacije o tome".
Portparolka MMTPR je direktno potvrdila da će Hrvatska tražiti da se problem ukradene opreme sa Ćilipa reši kroz predstojeću privatizaciju aerodroma u Crnoj Gori.
"Zatražićemo rezervaciju suvlasničkih paketa u aerodromima Tivat i Podgorica gdje je u oktobru '91. završila otuđena oprema i osnovna sredstva iz Čilipa”, naglasila je Halužan.
Na listi nestale opreme sa aerodroam Ćili nalaze se, inače, deset agregata za električni start aviona, tri avio-startera, 30 stepenica za avione visine do 5,4 metra, 24 aerodromska traktora, sedam transportnih tovarnih traka, 160 kolica za prtljag, brojna platformska, vatrogasna i ostala vozila...
Na popisu nestale opreme su i radio-navigacioni uređaji za instrumentalno sletanje (ILS), uređaj VOR/DME za rutno letenje, kompletna rasveta piste, 15 rendgen aparata za pregled prtljage itd.
Ukratko, iz Ćilipa je odvezeno gotovo sve što se moglo demontirati i preneti u Tivat. "Operaciju Ćilipi" naredio je i odobrio nekadašnji direktor Savezne uprave za kontrolu leta (SUKL) general major Viktor Zupančić.
Za "raspremanje" Ćilipa bio je operativno zadužen načelnik Aerodromske konrole letenja u Tivtu Miloica Bojić, čijoj su posebno formiranoj ekipi tehničara pomagale i jedinice iz Vojno-pomorskog sektora Boka, kojima su komandovali potpukovnici Ljubiša Kaličanin i Tomislav Jovanović, uz znanje tadašnjeg načelnika štaba VPS-a admirala Milana Zeca.
(MONDO)
Ovakav epilog regulisanja ratnih dugova Crne Gore i Hrvatske nagovešten je u nedavno potpisanom sporazumu o vazdušnom saobraćaju dve države. Za podgorički dnevnik Vijesti to je u subotu potvrdio i direktor dubrovačkog aerodroma Tonči Peović.
"Jasno je da ne možemo očekivati obeštećenje u novcu, ali ne dolazi u obzir ni povrat danas već zastarele opreme" rekao je za "Vijesti" direktor dubrovačkog aerodroma, ne krijući zadovoljstvo što je pitanje obeštećenja Zračne luke Dubrovnik s kojega je tokom rata opljačkana oprema u vrednosti od oko 10 miliona eura, dobilo i "službenu formu" u međudržavnom dokumentu između Hrvatske i Crne Gore.
Zadovoljstvo parafiranim sporazumom ne kriju u hrvatskom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) s obzirom na to da je, kako je objasnila portparolka MMTPR-a Marina Halužan "stvoren pravni temelj da se nakon više od 15 godina reši otvoreno pitanje između dve države, a koje se odnosi na obeštećenje ZLD kojoj su otuđena osnovna sredstva i oprema od strane JNA".
Hadužan je napomenula i da su "navedena sredstva i oprema kasnije nakon 1991. bila uvrštena kao osnovna sredstva i oprema za rad zračnih luka Crne Gore. To je u Crnoj Gori i knjigovodstveno zavedeno, čime je povećana kapitalna vrijednost zračnih luka u Tivtu i Podgorici. Nadležna tijela Republike Hrvatske i uprava Zračne luke Dubrovnik su u posjedu kopija dokumentacije o tome".
Portparolka MMTPR je direktno potvrdila da će Hrvatska tražiti da se problem ukradene opreme sa Ćilipa reši kroz predstojeću privatizaciju aerodroma u Crnoj Gori.
"Zatražićemo rezervaciju suvlasničkih paketa u aerodromima Tivat i Podgorica gdje je u oktobru '91. završila otuđena oprema i osnovna sredstva iz Čilipa”, naglasila je Halužan.
Na listi nestale opreme sa aerodroam Ćili nalaze se, inače, deset agregata za električni start aviona, tri avio-startera, 30 stepenica za avione visine do 5,4 metra, 24 aerodromska traktora, sedam transportnih tovarnih traka, 160 kolica za prtljag, brojna platformska, vatrogasna i ostala vozila...
Na popisu nestale opreme su i radio-navigacioni uređaji za instrumentalno sletanje (ILS), uređaj VOR/DME za rutno letenje, kompletna rasveta piste, 15 rendgen aparata za pregled prtljage itd.
Ukratko, iz Ćilipa je odvezeno gotovo sve što se moglo demontirati i preneti u Tivat. "Operaciju Ćilipi" naredio je i odobrio nekadašnji direktor Savezne uprave za kontrolu leta (SUKL) general major Viktor Zupančić.
Za "raspremanje" Ćilipa bio je operativno zadužen načelnik Aerodromske konrole letenja u Tivtu Miloica Bojić, čijoj su posebno formiranoj ekipi tehničara pomagale i jedinice iz Vojno-pomorskog sektora Boka, kojima su komandovali potpukovnici Ljubiša Kaličanin i Tomislav Jovanović, uz znanje tadašnjeg načelnika štaba VPS-a admirala Milana Zeca.
(MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.
