Upotreba ćirilice prvi put zabranjena zakonom 25. aprila 1941. na području cele tadašnje NDH, a drugi put u ponedeljak izmenjenim Statutom Grada Vukovara odlučeno je da se ćirilica protera sa natpisa na javnim institucijama u tom gradu.
Prema pisanju portala Index.hr, koji je objavio i faksimmil zakona o zabrani ćirilice, odluka iz 41. doneta je samo dve sedmice nakon uspostavljanja NDH na čelu sa Antom Pavelićem.
Zakonska odredba o zabrani ćirilice stupila je na snagu danom proglašenja u tadašnjim "Narodnim Novinama", a potpisao ju je Pavelić, navodi Index.hr, u tekstu pod naslovom "Vratimo se u 2015. godinu".
"Zabranjena je svaka upotreba ćirilice na celom području Nezavisne Države Hrvatske. To se naročito odnosi na celo poslovanje svih državnih i samoupravnih tela, na urede javnog poretka, na trgovačke i njima slične knjige i dopisivanje i na sve javne natpise", stajalo je u naredbi za pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova.
Ovu odredbu je, preno je portal Index.hr, potpisao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Andrija Artuković.
Svako ko bi prekršio odredbu čekala ga je novčana kazna i mesec dana zatvora.
"Prema tome naređujem: da se na celom području Nezavisne Države Hrvatske odmah obustavi svaka upotreba ćirilice u javnom i privatnom životu. Svako štampanje ma kakovih knjiga ćirilicom je zabranjeno. Svi javni natpisi pisani ćirilicom imaju se neodložno, a najkasnije u roku tri dana skinuti", pisao je Artuković policajcima.
Zajedno sa zabranom ćirilice donesene su i Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti te odredba o zaštiti narodne i arijevske kulture Hrvatskog naroda kao i ona o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda.
Ovi zakoni predstavljali su osnovne zakone NDH.
