Mandatar nove hrvatske vlade, tihomir Orešković, pred Saborom brani "svoj" izbor za ministre koalicione vlade HDZ-a i Mosta. Najviše problema, i protesta poslanika, ima sa imenovanjem ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Hasanbegović je sada član takozvanog "Počasnog blajburškog voda", a 1996. godine prešao je iz pavelićevog "Hrvatskog oslobodilačkog pokreta" (HOP) u Hrvatsku čistu stranku prava.

Po struci je istoričar, a u javnosti je do sada bio poznat po nizu kontroverznih izjava o antifašizmu, fašizmu i ustaškoj NDH.

HOP je u Argentini, u maju 1956. godine, osnovao čelnik ustaške NDH Ante Pavelić, a suosnivači su ustaše: Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković i drugi.

U izjavi o osnivanju, stoji da je HOP naslednik Hrvatskog ustaškog pokreta, "Hrvatskih oružanih snaga" i Hrvatske stranke prava. Sedište organizacije bilo je u Buenos Ajresu.

Nakon Pavelićeve smrti 1959. godine u HOP-u se aktivirao i Vjekoslav Luburić, zločinac koji je bio komandant konclogora u Jasenovcu.

U "Poslovniku HOP-a" istaknuto je da je svrha te organizacije "stvaranje potpune slobode hrvatskog naroda i ponovno uspostavljanje NDH na celom njenom istorijskom i etničkom području između Mure, Drave, Dunava, Drine i Jadranskog mora".

SDP i mnoge nevladine organizacije u Hrvatskoj upozoravaju da Hasanbegović, kao i Mijo Crnoja, kandidat za ministra za veterane rata, u čijem se kontroverznom programu navodi i namera uspostavljanja "registra izdajnika", zbog svojih antidemokratskih stavova ne mogu biti u Vladi.

Hasanbegović tvrdi da je "domovinski rat u 20. veku - jedini temelj na kojem treba graditi Hrvatsku" te da "antifašizam nije temelj te države, već da je to floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu".

Budući ministar kulture Hrvatske tvrdi da "nešto što je bilo jugoslovenska vojska, ne može biti hrvatska vojska", aludirajući na partizanski pokret.

Hasanbegović je za sarajevski "Dnevni avaz", kao i u još nekoliko prilika, poručio da je BiH za Hrvatsku - najvažnija zemlja.

IZAZOV ILI SPISAK LEPIH ŽELJA

Mandatar za sastav hrvatske vlade Tihomir Orešković predstavio je danas u Saboru program i istakao da su njegovi glavni ciljevi poboljšanje ekonomskih prilika i podizanje životnog standarda građana, dok mu opozicija odgovora da je njegov program spisak lepih želja i zamera mu da ne poznaje Hrvatsku.

Orešković, koji je kandidat Domoljubne koalicije koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Mosta, očekivano je naglasak stavio na ekonomiju i finansije kojima je bio posvećen gotovo ceo govor, preneo je RSE.

On je na početku govora citirao izjavu američkog generala Džordža Patona: "Prihvatite izazov, tako da možete osetiti draž pobjede".

Najavio je da je plan da Hrvatska do 2020. doživi transformaciju u ključnim područjima - ekonomskom rastu, konkurentnosti i kvalitetu života.

Među ciljevima je naveo obezbeđenje BDP većeg od tri odsto i smanjenje javnog duga na manje od 80 odsto BDP do 2020, kao i smanjenje deficita na manje od tri odsto BDP do 2017. Takođe je rekao da mu je cilj smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 odsto i povećanje BDP po glavi stanovnika za 2.000 evra.

Predvideo je i reformu zdravstva i obrazovanja, a kratko se osvrnuo i na problem izjeglica, o čemu će se konsultovati, kako je rekao, sa susednim državama i Evropskom unijom.

Na njegovo izlaganje bilo je 11 replika, uglavnom poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) koji su isticali da je njegov program spisal lepih želja, da nije samostalno birao ministre, da ne poznaje Hrvatsku, ali i da nije rekao ništa o spoljnoj politici.