Hrvatsko Ministarstvo inostranih poslova i evropskih integracija saopštilo je u nedelju da vrlo pažljivo prati sve događaje vezane uz Deklaraciju o nezavisnosti koju je izglasala Skupština Kosova.
"Naše Ministarstvo vrlo pažljivo prati sva zbivanja oko odluke skupštine Kosova o nezavisnosti. Pažljivo se prate i reakcije drugih zemalja, a Ministarstvo će, sledom toga, postupiti u skladu sa vlastitom procenom", navodi se u saopštenju koje je novinarima objavio portparol MIP Mario Dragun.
On nije precizirao u kom vremenskom periodu bi Hrvatska mogla doneti konačnu odluku o tome hoće li i kada priznati novoproglašenu državu Kosovo.
Predstavnici hrvatskog političkog vrha ranije su u medijima najavljivali da službeni Zagreb neće žuriti sa priznanjem Kosova i da će po tom pitanju slediti primer većine članica Evropske unije.
Internet sajt "Indeks" u nedelju uveče je objavio kratku izjavu hrvatskog predsednika Stjepana Mesića, koji je rekao kako "Hrvatska ne treba samo slepo da sledi druge države, već bi Srbiji trebalo pomoći na sve moguće načine, u prvom redu otvaranjem realne perspektive za ulazak u Evropsku uniju".
Hrvatska televizija objavila je neslužbenu informaciju prema kojoj bi vlada na svojoj redovnoj sednici u četvrtak mogla doneti odluku o tome kada će priznati novoproglašenu državu Kosovo.
Istovremeno, na prostoru Zagrebačkog velesajma predstavnici albanske manjinske zajednice u Hrvatskoj organizovali su centralnu proslavu proglašenja nezavisnosti Kosova na kojoj će se, prema nezvaničnim najavama, okupiti oko 1.000 pripadnika albanske manjine koji žive u Zagrebu i severozapadnom delu Hrvatske.
"Naše Ministarstvo vrlo pažljivo prati sva zbivanja oko odluke skupštine Kosova o nezavisnosti. Pažljivo se prate i reakcije drugih zemalja, a Ministarstvo će, sledom toga, postupiti u skladu sa vlastitom procenom", navodi se u saopštenju koje je novinarima objavio portparol MIP Mario Dragun.
On nije precizirao u kom vremenskom periodu bi Hrvatska mogla doneti konačnu odluku o tome hoće li i kada priznati novoproglašenu državu Kosovo.
Predstavnici hrvatskog političkog vrha ranije su u medijima najavljivali da službeni Zagreb neće žuriti sa priznanjem Kosova i da će po tom pitanju slediti primer većine članica Evropske unije.
Internet sajt "Indeks" u nedelju uveče je objavio kratku izjavu hrvatskog predsednika Stjepana Mesića, koji je rekao kako "Hrvatska ne treba samo slepo da sledi druge države, već bi Srbiji trebalo pomoći na sve moguće načine, u prvom redu otvaranjem realne perspektive za ulazak u Evropsku uniju".
Hrvatska televizija objavila je neslužbenu informaciju prema kojoj bi vlada na svojoj redovnoj sednici u četvrtak mogla doneti odluku o tome kada će priznati novoproglašenu državu Kosovo.
Istovremeno, na prostoru Zagrebačkog velesajma predstavnici albanske manjinske zajednice u Hrvatskoj organizovali su centralnu proslavu proglašenja nezavisnosti Kosova na kojoj će se, prema nezvaničnim najavama, okupiti oko 1.000 pripadnika albanske manjine koji žive u Zagrebu i severozapadnom delu Hrvatske.
Pupovac: Teško proceniti posledice
Poslanik srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac izjavio je da je u ovom trenutku teško proceniti koje će posledice izazvati promena statusa Kosova i najava priznanja nezavisnosti nove države od strane dela vodećih država sveta.
"Sasvim je sigurno da bar za neko vreme ne može ostati niti samo Kosovo a ni odnosi u regionu bez ozbiljnih posledica. Naravno, na dugu stazu je teško predvideti kakve će to psihološke i političke posledice izazvati među narodima na jugoistoku Evrope", rekao je Pupovac za Internet sajt "Indeks".
"Od početka sam smatrao da bi zemlje u regionu trebalo da imaju specifičan odnos po pitanju Kosova. One ga najbolje znaju, najbolje znaju njegove posledice po odnose između eksjugoslovenskih naroda i Hrvatska sasvim sigurno spada u red zemalja koje to znanje deli bolje nego mnogi drugi", dodao je Pupovac.
Pupovac smatra da bi za hrvatsko-srpske odnose koji su opterećeni veoma teškim traumatskim iskustvom iz 20. veka, još jedno takvo iskustvo moglo da bude veoma veliko opterećenje zbog čega bi Hrvatska trebalo da ima poseban obzir prema pitanju samog Kosova i priznanja Kosova.
U pogledu najavljenog pružanja pomoći Kosovu, Pupovac veruje da "Hrvatska ne treba precenjivati svoje mogućnosti u pogledu pružanja ruke".
"Zasigurno, Hrvatska nije zemlja koja u tom pogledu, ukoliko ne bude imala obziran stav prema osetljivosti kosovskog pitanja za Srbe i Srbiju, može svojim pružanjem ruke značajno doprineti smanjivanju štete koja će nesumnjivo nastati", objasnio je Pupovac.
On je podsetio da je Hrvatska i sama imala ratno iskustvo i iskustvo pokušaja stvaranja samoproglašenih država na svojoj teritoriji i da takođe "ima iskustvo nekoliko stotina hiljada izbeglica koji su posledica takve politike".
Zbog toga je, zaključio je Pupovac, sigurno da se Hrvatska ne može ponašati poput neke prosečne evropske države, "prvo zato što ona to nije, a drugo zato što odnosi između Hrvata i Srba nisu kao odnosi između Danaca i Srba ili odnosi između Holanđana i Srba".
"Osim toga, Srbija je jedan od ključnih ekonomskih partnera Hrvatske, a po investicijama i po ulaganju Srbija spada u vrh zemalja s kojima Hrvatska posluje. Hrvatska takođe ima brojne izbeglice Srbe s područja Hrvatske kojima još nije pružila mogućnost za povratak. Ima brojna otvorena pitanja srpske zajednice u Hrvatskoj koja takođe nije rešila", podsetio je on.
Pupovac je zaključio kako mu se, zbog svega toga, najava da će Hrvatska pružiti ruku Kosovu pored čitavog niza tih problema, na neki način čini "kao stavljanje u prevelike cipele".
"Sasvim je sigurno da bar za neko vreme ne može ostati niti samo Kosovo a ni odnosi u regionu bez ozbiljnih posledica. Naravno, na dugu stazu je teško predvideti kakve će to psihološke i političke posledice izazvati među narodima na jugoistoku Evrope", rekao je Pupovac za Internet sajt "Indeks".
"Od početka sam smatrao da bi zemlje u regionu trebalo da imaju specifičan odnos po pitanju Kosova. One ga najbolje znaju, najbolje znaju njegove posledice po odnose između eksjugoslovenskih naroda i Hrvatska sasvim sigurno spada u red zemalja koje to znanje deli bolje nego mnogi drugi", dodao je Pupovac.
Pupovac smatra da bi za hrvatsko-srpske odnose koji su opterećeni veoma teškim traumatskim iskustvom iz 20. veka, još jedno takvo iskustvo moglo da bude veoma veliko opterećenje zbog čega bi Hrvatska trebalo da ima poseban obzir prema pitanju samog Kosova i priznanja Kosova.
U pogledu najavljenog pružanja pomoći Kosovu, Pupovac veruje da "Hrvatska ne treba precenjivati svoje mogućnosti u pogledu pružanja ruke".
"Zasigurno, Hrvatska nije zemlja koja u tom pogledu, ukoliko ne bude imala obziran stav prema osetljivosti kosovskog pitanja za Srbe i Srbiju, može svojim pružanjem ruke značajno doprineti smanjivanju štete koja će nesumnjivo nastati", objasnio je Pupovac.
On je podsetio da je Hrvatska i sama imala ratno iskustvo i iskustvo pokušaja stvaranja samoproglašenih država na svojoj teritoriji i da takođe "ima iskustvo nekoliko stotina hiljada izbeglica koji su posledica takve politike".
Zbog toga je, zaključio je Pupovac, sigurno da se Hrvatska ne može ponašati poput neke prosečne evropske države, "prvo zato što ona to nije, a drugo zato što odnosi između Hrvata i Srba nisu kao odnosi između Danaca i Srba ili odnosi između Holanđana i Srba".
"Osim toga, Srbija je jedan od ključnih ekonomskih partnera Hrvatske, a po investicijama i po ulaganju Srbija spada u vrh zemalja s kojima Hrvatska posluje. Hrvatska takođe ima brojne izbeglice Srbe s područja Hrvatske kojima još nije pružila mogućnost za povratak. Ima brojna otvorena pitanja srpske zajednice u Hrvatskoj koja takođe nije rešila", podsetio je on.
Pupovac je zaključio kako mu se, zbog svega toga, najava da će Hrvatska pružiti ruku Kosovu pored čitavog niza tih problema, na neki način čini "kao stavljanje u prevelike cipele".
Mediji: Kraj raspada Jugoslavije
Proglašanjem nezavisnosti Kosova, završiće se se raspad Jugoslavije, ističu politički analitičari i mediji u Hrvatskoj, ocenjujući da Srbija ne može da spreči taj proces.
Nazivajući proglašenje nezavisnosti Kosova "svršenim činom", hrvatski mediji se bave i nagađanjem ko će prvi priznati otcepljenje južne srpske pokrajine.
Prva reakcija trebalo bi da stigne iz Evropske unije, a kako očekuju hrvatski mediji, prve države koje će priznati Kosovo biće vodeće države EU - Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija.
Nakon njih, to će vrlo brzo učiniti Slovenija, Austrija, Švedska, Danska, Finska, Letonija, Litvanija, Estonija, Holandija, Belgija i Mađarska, kao i Poljska, uprkos dosadašnjem uzdržanom stavu.
Brzo priznanje očekuje se i od SAD i jednog broja islamskih zemalja.
Nagađa se da bi od zemalja regiona, Hrvatska i Makedonija priznale Kosovo u drugom talasu, dok se od od Bosne i Hercegovine priznanje ne bi tražilo.
U momentu priznanja, Hrvatska bi diplomatskim putem informisala vladu o priznanju međunarodnog legitimiteta nove države, a sadašnji Biro hrvatske Vlade, akreditovan pri UNMIK-u u Prištini, pokreće propisanu proceduru uspostavljanja diplomatskih odnosa, nakon čega bi prerastao u rang ambasade.
Mediji podsećaju i da su Hrvatska i Kosovo od 1999. godine oprezno gradili odnose, jer u tu srpsku pokrajinu dolaze hrvatska preduzeća i obnavljaju poslovne veze, da bi tokom godina Hrvatska postala jedan od značajnih partnera Kosova s kojim ima pozitivan trgovinski bilans.
Hrvatska u sastavu UNMIK-a ima 15 policajaca, a toliko bi članova mogla imati i u sastavu misije Euleks, koju EU šalje na Kosovo.
(agencije/MONDO)
Nazivajući proglašenje nezavisnosti Kosova "svršenim činom", hrvatski mediji se bave i nagađanjem ko će prvi priznati otcepljenje južne srpske pokrajine.
Prva reakcija trebalo bi da stigne iz Evropske unije, a kako očekuju hrvatski mediji, prve države koje će priznati Kosovo biće vodeće države EU - Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija.
Nakon njih, to će vrlo brzo učiniti Slovenija, Austrija, Švedska, Danska, Finska, Letonija, Litvanija, Estonija, Holandija, Belgija i Mađarska, kao i Poljska, uprkos dosadašnjem uzdržanom stavu.
Brzo priznanje očekuje se i od SAD i jednog broja islamskih zemalja.
Nagađa se da bi od zemalja regiona, Hrvatska i Makedonija priznale Kosovo u drugom talasu, dok se od od Bosne i Hercegovine priznanje ne bi tražilo.
U momentu priznanja, Hrvatska bi diplomatskim putem informisala vladu o priznanju međunarodnog legitimiteta nove države, a sadašnji Biro hrvatske Vlade, akreditovan pri UNMIK-u u Prištini, pokreće propisanu proceduru uspostavljanja diplomatskih odnosa, nakon čega bi prerastao u rang ambasade.
Mediji podsećaju i da su Hrvatska i Kosovo od 1999. godine oprezno gradili odnose, jer u tu srpsku pokrajinu dolaze hrvatska preduzeća i obnavljaju poslovne veze, da bi tokom godina Hrvatska postala jedan od značajnih partnera Kosova s kojim ima pozitivan trgovinski bilans.
Hrvatska u sastavu UNMIK-a ima 15 policajaca, a toliko bi članova mogla imati i u sastavu misije Euleks, koju EU šalje na Kosovo.
(agencije/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.
