Penzionisani general Hrvatske vojske Ivan Korade, koga hrvatska policija juri zbog ubistva četiri Zagoričana, jedva je izbegao da se nađe na istoj haškoj optužnici kao i njegov komandant Ante Gotovina.
Penzionisani general Hrvatske vojske Ivan Korade, koga hrvatska policija juri zbog ubistva četiri Zagoričana, jedva je izbegao da se nađe na istoj haškoj optužnici kao i njegov komandant Ante Gotovina.
"Zna se da je njegova 7. gardijska brigada, tzv. Pume, etnički očistila deo Krajine. Pobili su šta je ostalo od ljudi, spalili i opljačkali kuće", kaže za MONDO predsednik Dokumentaciono informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.
Korade je, po njegovim rečima, u početku istrage Tužilaštva Haškog tribunala za zločine počinjene u "Oluji" bio jedan od osumnjičenih.
"U prvoj varijanti optužnice za sektor Jug bio je i Korade među osumnjičenima. Tad su nam istražioci iz Haga rekli da će ceo komandni kadar 'Oluje' biti optužen. U zločinačkoj grupi su bili Ante Gotovina, na čelu, kome se sada sudi u Hagu, Mirko Norac, kome se sada sudi za Medački džep u Zagrebu, Gotovinin zamenik Rahim Ademi, Ivan Čermak, Korade i Damir Krstičević. Nažalost, Korade i Krstičević su ispali iz optužnice", kaže Štrbac.
On objašnjava da je Tužilaštvo Tribunala imalo više verzija optužnica i da je bila stvar političke odluke koga će optužiti.
"Oni su optuženi po komandnoj odgovornosti. Na odluku da Korade i Krstičević ispadnu sa optužnice uticali su ograničeni kapaciteti suda, personalni kapacitet i rokovi koji postavljeni za završetak rada Tribunala", izjavio je Štrbac za MONDO i zaključio da ima puno dokaza da su Koradeove "Pume" počinile zločine tokom "Oluje".
Kako prenose hrvatski mediji, Korade je svoj ratni put počeo 1991. kao dobrovoljac u specijalnoj policiji, a osnivanjem zengi priključio se i gardijskoj brigadi "Tigrova". U leto 1992. na dubrovačkom je ratištu ostao je bez ruke, a posle oporavka krajem 1993, kada je osnovana VII gardijska brigada "Puma", postao je njen prvi zapovednik.
Do Oluje je bio i na livanjskom i dinarskom ratištu, a njegova je brigada iz pravca Bosanskog Grahova prva ušla u Knin. Bio je i zapovednik VI zbornog područja Bjelovar.
Nakon toga nastavio je ratni put u borbama do pada Mrkonjić Grada. Osim što je bio očevidac zločina u "Tolimiru", prvi incident izazvao je početkom 1994. u zadarskom zaleđu zbog čega ga je uhapsila i vojna policija.
(MONDO)
"Zna se da je njegova 7. gardijska brigada, tzv. Pume, etnički očistila deo Krajine. Pobili su šta je ostalo od ljudi, spalili i opljačkali kuće", kaže za MONDO predsednik Dokumentaciono informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.
Korade je, po njegovim rečima, u početku istrage Tužilaštva Haškog tribunala za zločine počinjene u "Oluji" bio jedan od osumnjičenih.
"U prvoj varijanti optužnice za sektor Jug bio je i Korade među osumnjičenima. Tad su nam istražioci iz Haga rekli da će ceo komandni kadar 'Oluje' biti optužen. U zločinačkoj grupi su bili Ante Gotovina, na čelu, kome se sada sudi u Hagu, Mirko Norac, kome se sada sudi za Medački džep u Zagrebu, Gotovinin zamenik Rahim Ademi, Ivan Čermak, Korade i Damir Krstičević. Nažalost, Korade i Krstičević su ispali iz optužnice", kaže Štrbac.
On objašnjava da je Tužilaštvo Tribunala imalo više verzija optužnica i da je bila stvar političke odluke koga će optužiti.
"Oni su optuženi po komandnoj odgovornosti. Na odluku da Korade i Krstičević ispadnu sa optužnice uticali su ograničeni kapaciteti suda, personalni kapacitet i rokovi koji postavljeni za završetak rada Tribunala", izjavio je Štrbac za MONDO i zaključio da ima puno dokaza da su Koradeove "Pume" počinile zločine tokom "Oluje".
Kako prenose hrvatski mediji, Korade je svoj ratni put počeo 1991. kao dobrovoljac u specijalnoj policiji, a osnivanjem zengi priključio se i gardijskoj brigadi "Tigrova". U leto 1992. na dubrovačkom je ratištu ostao je bez ruke, a posle oporavka krajem 1993, kada je osnovana VII gardijska brigada "Puma", postao je njen prvi zapovednik.
Do Oluje je bio i na livanjskom i dinarskom ratištu, a njegova je brigada iz pravca Bosanskog Grahova prva ušla u Knin. Bio je i zapovednik VI zbornog područja Bjelovar.
Nakon toga nastavio je ratni put u borbama do pada Mrkonjić Grada. Osim što je bio očevidac zločina u "Tolimiru", prvi incident izazvao je početkom 1994. u zadarskom zaleđu zbog čega ga je uhapsila i vojna policija.
(MONDO)
