Špijunska afera u Hrvatskoj - proteran ruski diplomata
MONDO ilustracija - Nevena Milivojević 

Pre izvesnog vremena, kako se navodi, Hrvatska je proterala jednog ruskog diplomatu, navodno prvog sekretara konzulata u ruskoj ambasadi u Zagrebu tvrdeći da je špijun, a zatim je sledilo proterivanje savetnice iz ambasade Hrvatske u Moskvi.

Ova špijunska afera, kakva dosad nije zabeležena na relaciji između Zagreba i Moskve, počela je krajem aprila, kulminacija je usledila idućih meseci, a javnost dosad nije saznala apsolutno ništa.

Kako navodi "Jutarnji", od osamostaljenja Hrvatske nije postojao sličan problem s Rusijom i ovo je prvi put da se Zagreb odluči za takav korak kada je reč o diplomatskim odnosima s Ruskom Federacijom.

"Kada je hrvatska strana donela odluku o proterivanju ruskog diplomate, pouzdano znam da su Rusi bili jako povređeni pa su razmišljali da istu meru primene na čak dvojici hrvatskih diplomata u Rusiji. Onda su odlučili otkazati gostoprimstvo savetnici, koja je po diplomatskom 'činu' viša od proteranog ruskog diplomate iz Zagreba, i na taj način pokazati snagu", rekao je bivši hrvatski diplomata i dobar poznavalac ruskih prilika za "Jutarnji".

Sve se, kako se navodi, odvijalo u strogoj diskreciji pa ni hrvatska, ni ruska strana s tim nisu išle u javnost, a poslednji sličan slučaj kada je reč o Hrvatskoj zabeležen u vreme Sovjetskog Saveza.

Iako do svih detalja nije moguće doći, procurilo je samo to da se ruski diplomata u Zagrebu otvoreno bavio jednim drugim poslom, špijunažom i radom za "službe", što je hrvatska strana na vreme detektovala, navodi "Jutarnji".

"Uostalom, treba znati da to nije ništa ni novo, ni iznenađujuće. Procenjuje se da gotovo 60 posto onih koji rade u pojedinim ambasadama na ovaj ili onaj način surađuje sa 'službama'", kaže iskusni hrvatski diplomata koji dobro poznaje način funkcionisanja moderne diplomatije.

Ruski diplomata, za kojeg je hrvatska strana tvrdila da se bavi špijuniranjem, bio je navodno vrlo brzo prepoznat i hrvatska strana je skupljala dokaze o njegovim aktivnostima. Dobro obavešteni izvori kažu da se tim "drugim" poslom bavio vrlo otvoreno.

Ovakva špijunska afera kakva se dogodila na relaciji između Zagreba i Moskve za hrvatsku diplomatiju nije čest slučaj, za razliku od diplomatija velikih sila koje se sa sličnim problemima stalno susreću i imaju jasno razrađene strategije u svakom pojedinom slučaju.

Hrvatska strana pokazala je maksimalnu diskreciju, ali su Rusi odmah nakon proterivanja svog diplomate izvršili kontrameru, a to je značilo da će doći do otkazivanja gostoprimstva i za hrvatske diplomate u Moskvi, što se na kraju i dogodilo.

Hrvatska strana uverava da se diplomata kojem je u Rusiji otkazano gostoprimstvo nije bavio špijunažom, niti sličnim poslovima, prenosi "Jutarnji".

"Naravno da je sve to stvorilo probleme na diplomatskim relacijama između dve zemlje, ali niko to nije želeo da diže na neki viši nivo" uverava sagovornik "Jutarnjeg" koji je dugo aktivno radio u hrvatskoj diplomatiji.

Na pitanje kako je hrvatska strana mogla da prepozna špijuna, sagovornici "Jutarnjeg" kažu da za to postoje službe. Ljudi koji rade ovaj osetljivi posao, a otkrivanje mogućih špijuna ili onih koji rade za tuđe službe na teritoriji Hrvatske spada u sam vrh osetljivosti, danas su školovani i prošli su sve ono što takav posao zahteva.

Sama diplomatija, kako navode, nema nikakve veze s tim poslom, nego se reaguje na osnovu detaljnih istraga, analiza i provera. U ovom konkretnom slučaju sigurno je samo to da se ništa nije prepustilo slučaju i da su dokazi više nego verodostojni.

Jer, hrvatska strana sigurno ne bi ulazila u mogući konflikt s Rusima da nije imala i te kako dobre dokaze. U konkretnom je slučaju hrvatska diplomatija preduzela mere tek kad su na Zrinjevac stigle informacije da postoji sumnja u nedopuštenu aktivnost ruskog diplomata. Za našu je stranu bilo izuzetno bitno da se sve dalje odvija iza kulisa, navodi list.

"Tiho, tiho, tiho. Jer, bilo kakvo dizanje tenzija može imati vrlo loše posledice i za odnose dveiju država koje se nađu u takvoj situaciji, pogotovo ako je reč o Rusiji", ističe sagovornik "Jutarnjeg".

A kada je reč o odnosima Hrvatske i Rusije, oni su osetljivi, piše list i dodaje da na privrednom planu postoje dobri odnosi, ali su se sankcije EU prema Moskvi odrazile i na robnu razmenu, dok na političkom planu, nema posebnih problema a Hrvatska uglavnom sledi politiku EU.

Hrvatska više od godinu dana nema ambasadora u Moskvi pošto je prethodni diplomata napustio diplomatiju iz privatnih razloga, a rešenje za njegovog naslednika još nije pronađeno.

Kako se podseća povučen je i iskusni diplomata iz Vašingtona, tako da se dogodilo da Hrvatska jednom trenutku dogodilo da nema ambasadora ni u Rusiji, ni u Americi.

Upravo u to vreme došlo je i do špijunske afere u Zagrebu. Hrvatska se u svojoj kratkoj diplomatskoj istoriji od osamostaljenja već susrela sa sličnim problemima da na njenoj teritoriji, pod maskom diplomatije, otvoreno rade ljudi za strane službe.

Reakcije hrvatskih vlasti su bile različite, a teško je pretpostaviti šta je u ovom konkretnom slučaju prevagnulo da se ruski diplomata otera, zaključuje "Jutarnji".