Neki od osuđenika tvrde da su i zatvorski stražari masovno umešani u prodaju narkotika.
Svake godine sve veće količine narkotika završavaju u zatvorima širom BiH, jer je, prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), rasturanje opijata "iza rešetaka" mnogo profitabilnije nego na ulici.
U ispovesti novinarima CIN-a, koju prenosi sarajevski "Dnevni avaz", osuđenik Samir Kešetović (21) koji u KPZ Zenica uzdržava trogodišnju kaznu zatvora zbog teške krađe, naučio je, kaže silom prilika, još jedan vrlo unosan zanat: "Kasnije sam propao skroz. Sve što sam nabavljao, sam sam koristio."
Kešetović je samo jedan od osuđenika koji su dolaskom u zatvor postali zavisnici i dileri. Korištenje droge u zatvorima u BiH je masovna pojava, a u najgorim slučajevima, oni koji su preživeli izazove kriminala na ulici, danas umiru od predoziranja.
Novinari CIN-a razgovarali su sa dvadesetak osuđenika u zatvorima u Foči, Zenici, Tuzli, Sarajevu i Mostaru. Svuda ista priča: droga je postala unosan posao za dilere koji u zatvorima mogu zaraditi i pet puta više nego na ulici.
Nekadašnji osuđenici iz zeničkog zatvora, Haris Martinović (28) i Silvad Lilić (30) danas izdržavaju kaznu u KPZ Sarajevo. Kažu da mnogi drogu prvi put probaju u zatvoru. Dodaju da je najčešće reč o mlađim momcima koje stariji osuđenici privuku tako što im prvih nekoliko puta heroin daju besplatno.
Redžo Kahrić, kriminolog u KPZ Zenica, kaže da osuđenici u većini slučajeva počinju uzimati drogu jer se teško navikavaju na gubitak slobode i zatvorski način života: "U tim teškim trenucima, dileri prelome osuđenike. On uzme jednom, uzme dva puta i već je postao zavisnik."
Ibrahim Prohić, psiholog i pomoćnik direktora za tretman u KPZ Tuzla, smatra da oni koji uzimaju drogu u zatvoru imaju određene predispozicije za to: "Za one slabije dovoljna je samo jedna frustrirajuća situacija, a zatvor upravo to jeste, pa da posegnu za drogom. Njihova sposobnost da odole takvim izazovima nije dovoljna da ih održi na površini, odnosno da izdrže i da ne uzimaju drogu."
U zatvorima u RS droga je u 2005. pronađena pet, a u 2007. godini 19 puta. U KPZ Tuzla broj slučajeva otkrivanja droge porastao je s dva u 2002. godini na devet u 2007. godini.
Iako je droga prisutna u svim zatvorima u BiH, ovaj problem je najizraženiji u KPZ Zenica, što i ne iznenađuje imajući u vidu da tamo kaznu izdržava oko 800 osuđenika, među kojima i veći broj počinilaca teških kaznenih dela i nekolicina velikih dilera.
Prema Kahrićevim riječima, u KPZ Zenica postoje organizovane grupe koje rade s drogom. Stražari u ovom zatvoru su u razdoblju od marta do kraja 2007. drogu pronašli 26 puta. Nakon što je u avgustu zabeleženo čak 12 takvih slučajeva, zatvorska uprava je u poseban paviljon izdvojila grupu od osam osuđenika, koji su označeni kao direktni ili indirektni sudionici u nabavljanju i dilanju narkotika.
Profitu se teško oduprijeti, pogotovo ako se ima u vidu da je cena droge u zatvoru mnogo viša nego na ulici. Primera radi, jedan gram heroina dileri dele na 10 do 15 tzv. čiza koje pakiraju u paketiće i prodaju po ceni od 30 KM. Otprilike ista količina heroina se na ulici prodaje za 10 KM. Osuđenici drogu najčešće plaćaju telefonskim karticama od 1.000 impulsa, koja košta 30 KM. Po toj računici, dileri mogu zaraditi između 300 i 450 KM po gramu heroina. Prosečan ovisnik bez problema konzumira gram ili više dnevno, ako mu je ta količina dostupna.
Neki od osuđenika s kojima su razgovarali novinari CIN-a tvrde da su i zatvorski stražari masovno umešani u prodaju narkotika.
(MONDO)
U ispovesti novinarima CIN-a, koju prenosi sarajevski "Dnevni avaz", osuđenik Samir Kešetović (21) koji u KPZ Zenica uzdržava trogodišnju kaznu zatvora zbog teške krađe, naučio je, kaže silom prilika, još jedan vrlo unosan zanat: "Kasnije sam propao skroz. Sve što sam nabavljao, sam sam koristio."
Kešetović je samo jedan od osuđenika koji su dolaskom u zatvor postali zavisnici i dileri. Korištenje droge u zatvorima u BiH je masovna pojava, a u najgorim slučajevima, oni koji su preživeli izazove kriminala na ulici, danas umiru od predoziranja.
Novinari CIN-a razgovarali su sa dvadesetak osuđenika u zatvorima u Foči, Zenici, Tuzli, Sarajevu i Mostaru. Svuda ista priča: droga je postala unosan posao za dilere koji u zatvorima mogu zaraditi i pet puta više nego na ulici.
Nekadašnji osuđenici iz zeničkog zatvora, Haris Martinović (28) i Silvad Lilić (30) danas izdržavaju kaznu u KPZ Sarajevo. Kažu da mnogi drogu prvi put probaju u zatvoru. Dodaju da je najčešće reč o mlađim momcima koje stariji osuđenici privuku tako što im prvih nekoliko puta heroin daju besplatno.
Redžo Kahrić, kriminolog u KPZ Zenica, kaže da osuđenici u većini slučajeva počinju uzimati drogu jer se teško navikavaju na gubitak slobode i zatvorski način života: "U tim teškim trenucima, dileri prelome osuđenike. On uzme jednom, uzme dva puta i već je postao zavisnik."
Ibrahim Prohić, psiholog i pomoćnik direktora za tretman u KPZ Tuzla, smatra da oni koji uzimaju drogu u zatvoru imaju određene predispozicije za to: "Za one slabije dovoljna je samo jedna frustrirajuća situacija, a zatvor upravo to jeste, pa da posegnu za drogom. Njihova sposobnost da odole takvim izazovima nije dovoljna da ih održi na površini, odnosno da izdrže i da ne uzimaju drogu."
U zatvorima u RS droga je u 2005. pronađena pet, a u 2007. godini 19 puta. U KPZ Tuzla broj slučajeva otkrivanja droge porastao je s dva u 2002. godini na devet u 2007. godini.
Iako je droga prisutna u svim zatvorima u BiH, ovaj problem je najizraženiji u KPZ Zenica, što i ne iznenađuje imajući u vidu da tamo kaznu izdržava oko 800 osuđenika, među kojima i veći broj počinilaca teških kaznenih dela i nekolicina velikih dilera.
Prema Kahrićevim riječima, u KPZ Zenica postoje organizovane grupe koje rade s drogom. Stražari u ovom zatvoru su u razdoblju od marta do kraja 2007. drogu pronašli 26 puta. Nakon što je u avgustu zabeleženo čak 12 takvih slučajeva, zatvorska uprava je u poseban paviljon izdvojila grupu od osam osuđenika, koji su označeni kao direktni ili indirektni sudionici u nabavljanju i dilanju narkotika.
Profitu se teško oduprijeti, pogotovo ako se ima u vidu da je cena droge u zatvoru mnogo viša nego na ulici. Primera radi, jedan gram heroina dileri dele na 10 do 15 tzv. čiza koje pakiraju u paketiće i prodaju po ceni od 30 KM. Otprilike ista količina heroina se na ulici prodaje za 10 KM. Osuđenici drogu najčešće plaćaju telefonskim karticama od 1.000 impulsa, koja košta 30 KM. Po toj računici, dileri mogu zaraditi između 300 i 450 KM po gramu heroina. Prosečan ovisnik bez problema konzumira gram ili više dnevno, ako mu je ta količina dostupna.
Neki od osuđenika s kojima su razgovarali novinari CIN-a tvrde da su i zatvorski stražari masovno umešani u prodaju narkotika.
(MONDO)
