Od ove jeseni na Filozofskom fakultetu u Nikšiću startovaće novi studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti. Ko će novu nauku da predaje ne zna se jer u Crnoj Gori ne postoji niko sa diplomom tog jezika.
Od ove jeseni na Filozofskom fakultetu u Nikšiću startovaće novi studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti. Odsek će već u junu moći da upiše 15 budžetskih studenata i još pet samofinansirajućih.
Odluka je doneta na sednici Veća fakulteta, a crnogorski jezik koji je promovisan kao službeni u Ustavu, najverovatnije, izučavaće se po knjigama prvog doktora tog jezika, Podgoričanina Adnana Čirgića, koji se domogao titule u susednoj Hrvatskoj i to na Osječkom univerzitetu na temi "Govor podgoričkih muslimana".
Postavlja se pitanje ko će na nikšićkom odseku predavati. Jer u Crnoj Gori nema profesora koji su stekli diplomu tog jezika, s obzirom na to da ga nije bilo ni u Ustavu, niti u službenoj upotrebi.
Već su počele spekulacije o tome ko bi od predavača mogao da bude bude angažovan. Pored Čirgića, biće uključeni verovatno članovi Saveta za standardizaciju, profesori sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću dr Rajka Glušica, Zorica Radulović, Tatjana Bečanović. Postoje najave da će se možda aktivirati i penzionisani Novak Kilibarda.
"To je njihov problem" kaže za "Novosti" Vuk Cerović, šef odseka za srpski jezik i književnost. "Najbitnije u svemu jeste što je ostao Odsek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti. Mislim da katedra za crnogorski neće moći preko noći da zaživi, jer će zagovornici crnogorskog jezika morati prethodno da normiraju i standardizuju taj jezik."
Cerović podseća da je na sednici Veća Filozofskog fakulteta doneta odluka koja predstavlja kompromisno rešenje u situaciji koja je opterećivala čitavu univerzitetsku jedinicu.
"Velika većina članova Veća bila je za takvo rešenje, zato što je preovladao opšti interes da se ovaj problem koliko-toliko smanji. Što se tiče studijskog programa za srpski jezik, on zadržava ime, a promena neće biti ni u programu."
Odluka Vlade Crne Gore o obrazovanju Saveta za standardizaciju crnogorskog jezika, "sa obavezom" da pripremi: predlog pravopisa, gramatiku i rečnik crnogorskog jezika, stupila je na snagu krajem februara, sa krajnjim ciljem uvođenja "crnogorskog jezika" u obrazovni program.
Savetu je naloženo da "promoviše kulturu crnogorskog standardnog jezika", kao i da se "stara da crnogorski standardni jezik dobije adekvatnu ulogu u procesu pristupanja Crne Gore EU", da "radi na razvoju i promovisanju nauke o crnogorskom jeziku - montenegristike, kao najmlađe slavističke nauke".
"U ovom savetu, koji broji 13 članova, osim ponekog politički angažovanog, lingvista i nema. Tu je i Adnan Čirgić, prvi doktor crnogorskog jezika, sa kojim je počeo proces stvaranja "montenegrista" ili "crnogorista", kaže za "Novosti" prof. dr Jelica Stojanović, sa Odseka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Profesorka Stojanović podseća da se već duže vreme najavljuje ukidanje studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, ili njegovo takozvano transformisanje.
"Tako prorektor Rajka Glušica "očekuje" da će naziv Srpski jezik i južnoslovenske književnosti biti promenjen, te da katedra treba da nosi ime službenog jezika - "crnogorski".
Dekan Bojka Đukanović izjavila je da se razmišlja o najefikasnijem načinu "transformisanja"... Ko će biti "nosilac promena" i "transformacija", i na koji način će to pokušati da se sprovede - videćemo - naglašava Jelica Stojanović.
Odluka je doneta na sednici Veća fakulteta, a crnogorski jezik koji je promovisan kao službeni u Ustavu, najverovatnije, izučavaće se po knjigama prvog doktora tog jezika, Podgoričanina Adnana Čirgića, koji se domogao titule u susednoj Hrvatskoj i to na Osječkom univerzitetu na temi "Govor podgoričkih muslimana".
Postavlja se pitanje ko će na nikšićkom odseku predavati. Jer u Crnoj Gori nema profesora koji su stekli diplomu tog jezika, s obzirom na to da ga nije bilo ni u Ustavu, niti u službenoj upotrebi.
Već su počele spekulacije o tome ko bi od predavača mogao da bude bude angažovan. Pored Čirgića, biće uključeni verovatno članovi Saveta za standardizaciju, profesori sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću dr Rajka Glušica, Zorica Radulović, Tatjana Bečanović. Postoje najave da će se možda aktivirati i penzionisani Novak Kilibarda.
"To je njihov problem" kaže za "Novosti" Vuk Cerović, šef odseka za srpski jezik i književnost. "Najbitnije u svemu jeste što je ostao Odsek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti. Mislim da katedra za crnogorski neće moći preko noći da zaživi, jer će zagovornici crnogorskog jezika morati prethodno da normiraju i standardizuju taj jezik."
Cerović podseća da je na sednici Veća Filozofskog fakulteta doneta odluka koja predstavlja kompromisno rešenje u situaciji koja je opterećivala čitavu univerzitetsku jedinicu.
"Velika većina članova Veća bila je za takvo rešenje, zato što je preovladao opšti interes da se ovaj problem koliko-toliko smanji. Što se tiče studijskog programa za srpski jezik, on zadržava ime, a promena neće biti ni u programu."
Odluka Vlade Crne Gore o obrazovanju Saveta za standardizaciju crnogorskog jezika, "sa obavezom" da pripremi: predlog pravopisa, gramatiku i rečnik crnogorskog jezika, stupila je na snagu krajem februara, sa krajnjim ciljem uvođenja "crnogorskog jezika" u obrazovni program.
Savetu je naloženo da "promoviše kulturu crnogorskog standardnog jezika", kao i da se "stara da crnogorski standardni jezik dobije adekvatnu ulogu u procesu pristupanja Crne Gore EU", da "radi na razvoju i promovisanju nauke o crnogorskom jeziku - montenegristike, kao najmlađe slavističke nauke".
"U ovom savetu, koji broji 13 članova, osim ponekog politički angažovanog, lingvista i nema. Tu je i Adnan Čirgić, prvi doktor crnogorskog jezika, sa kojim je počeo proces stvaranja "montenegrista" ili "crnogorista", kaže za "Novosti" prof. dr Jelica Stojanović, sa Odseka za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Profesorka Stojanović podseća da se već duže vreme najavljuje ukidanje studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, ili njegovo takozvano transformisanje.
"Tako prorektor Rajka Glušica "očekuje" da će naziv Srpski jezik i južnoslovenske književnosti biti promenjen, te da katedra treba da nosi ime službenog jezika - "crnogorski".
Dekan Bojka Đukanović izjavila je da se razmišlja o najefikasnijem načinu "transformisanja"... Ko će biti "nosilac promena" i "transformacija", i na koji način će to pokušati da se sprovede - videćemo - naglašava Jelica Stojanović.
