EX YU

MRAČNI, CRNI I DŽINOVSKI OBLACI - PREKRILE IH SUPERĆELIJE! "Njihove struje su se rotirale brzinom od 180 km/h"

Autor Uroš Matejić

Nevreme je poharalo centralni i istočni deo zemlje, a štete se još zbrajaju.

Izvor: Instagram/192_rs

Mračni, sivi, crni, džinovski oblaci. Ovo je samo deo opisa koji su ljudi davali oblacima koji su u ponedeljak u Hrvatsku doneli grmljavinu, grad i jaku kišu. Nevreme je poharalo centralni i istočni deo zemlje, a štete se još zbrajaju. Prema rečima Zvjezdane Bencetić Klaić, profesorke geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, reč je o kumulonimbusima, prenosi 24sata.hr.

"To su oblaci vertikalnog razvoja. Nastaju kada prodor hladnog vazduha dospe do tople podloge. Hladan vazduh ne može da leži na toplom, on se naglo diže i stvara jaku konvekciju, odnosno strujanje. Lako ih je prepoznati jer su jedini iz kojih grmi i pada grad", kaže geofizičarka i dodaje da mogu da se protežu i do 11 kilometara u visinu.

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda navode da kumulonimbusi često rastu iz manjih grudastih oblaka (kumulusa) iznad veoma zagrejane površine i postaju sve viši i viši.

"Na kraju, to je vertikalno visoko razvijen oblak mešovitog sastava iz kojeg grmi i pada grad, ali i kiša, susnežica ili sneg u vidu pljuska, najčešće uz pojačan vetar. Oblak je sličan planini čiji vrhovi nabubre i na velikim visinama se često rastežu i postaju vlaknasti i tada vrh oblaka liči na nakovanj", kažu iz DHMZ-a i dodaju da se na 24-časovnim snimcima vide i oblaci koji su opisani. kao "kumulonimbusi", oblaci polica i zidova i dodaju:

"Polica oblaci su niski horizontalni oblaci u obliku luka koji su 'kao pričvršćeni' za bazu matičnog oblaka iznad njega. Ponekad podseća na razjapljene čeljusti i često ima tirkiznu boju (zbog grada). Zidni oblak se rotira oko vertikalne ose, mnogo je manji i kompaktniji od polica oblaka", kažu iz DHMZ-a i dodaju da su se superćelije razvile nad severnim Jadranom i velikim delom kontinentalne Hrvatske.

"Oni su visoko razvijeni kumulonimbusi koji se sastoje od jedne konvekcijske ćelije (to znači da je u centru kretanje vazduha naviše, a na ivicama nadole) i jedini imaju rotirajuću uzlaznu struju koja može veoma da rotira. brzo, do 50 m/s (180 km/h)", pišu iz DHMZ-a.

BONUS VIDEO:

(Mondo)