Iako je Jugoslavija bila socijalistička zemlja u kojoj je privatna svojina bila strogo ograničena, postojali su izuzeci - pojedinci koji su uspeli da se izdignu iznad prosečnog državnog standarda i ostvare ogromno lično bogatstvo.
Jedno od najzanimljivijih pitanja iz tog perioda glasi: ko je zapravo bio najbogatiji čovek u SFRJ? Mnogi bi odmah rekli - Josip Broz Tito. Međutim, prema podacima iz tog vremena, to nije tačno - barem ne kada je reč o ličnom, prijavljenom bogatstvu.
Tito je zaista živeo na nivou kralja: imao je luksuzne rezidencije širom zemlje, ostrvo Brijuni kao privatnu oazu, čuvenu jahtu "Galeb", specijalne vozove, flotu automobila i aviona. Ali sve to nije bilo njegovo lično vlasništvo - bila je to državna imovina koju je koristio bez ograničenja zahvaljujući svojoj političkoj moći.
Pravi rekord u ličnom prijavljenom prihodu držao je jedan ugostitelj iz Skoplja, čije ime do danas nije javno objavljeno. On je 1988. godine prijavio neverovatnih 171 milion dinara prihoda. Prema procenama, taj iznos bi danas, bez računanja hiperinflacije, odgovarao približno 30 miliona evra.
Ovaj misteriozni ugostitelj postao je neformalni "rekorder" - najbogatiji privatni pojedinac u socijalističkoj Jugoslaviji, i to bez ikakvih političkih privilegija ili funkcija. Njegov uspeh u ugostiteljstvu postao je svojevrsna legenda i simbol da je, čak i u sistemu koji nije favorizovao privatni kapital, bilo moguće zaraditi ogroman novac.
Članak ističe da su i drugi pojedinci - zanatlije, muzičari i čak profesori - često zarađivali više od direktora velikih državnih preduzeća. Ipak, kada se govori o kombinaciji bogatstva, privilegija, uticaja i luksuza, Tito ostaje nenadmašan.
Priča o makedonskom ugostitelju pokazuje složenost jugoslovenskog društva: dok je većina živela u relativnoj jednakosti, postojali su izuzeci koji su uspevali da se obogate uprkos sistemu.
Vest je ponovo pokrenula rasprave o tome šta je zapravo značilo "biti bogat" u socijalističkoj Jugoslaviji - da li je to bio novac na računu ili moć da se ima sve na raspolaganju.
Ime misterioznog Skopljanca i dalje ostaje tajna, ali njegov prijavljeni prihod iz 1988. godine i dalje se pominje kao jedan od najupečatljivijih primera privatnog uspeha u SFRJ.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Telegraf/MONDO)