Kada uđete u pet miliona godina staru pećinu Vjetrenica, u Bosni i Hercegovini, istovremeno fascinirani tim podatkom zaslepljeni ste i njenom jedinstvenom lepotom koju čine prostrani hodnici i dvorane, kao i brojna jezera i nekoliko vodopada. Ovaj prirodni fenomen je pravo blago jer ima mnogo ugroženih vrsta, a poznata je i kao jedno od najvećih staništa čuvene čovečije ribice. Iako mnogi misle da ova endemska vrsta živi samo u Postojinskoj jami u Sloveniji, istina je da je njeno stanište i BiH, Hrvatska i Crna Gora.
Vjetrenica je najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, nalazi se na 40 kilometara od Trebinja i zaštićeni je spomenik prirode, kao i mesto koje često posećuju turisti koji dođu u ovu zemlju. Do nje će vam od Trebinja, trebati oko 45 minuta vožnje. Usput ćete proći i pored manastira Tvrdoš, tako da kada ste u ovom sve popularnijem bosanskom gradiću kao turističke destinacije, možete da svratite i zaokružite jeda lep izlet. U neposrednoj blizini pećine nalazi se i manastir Zavala.
Put je magistralni i dobar, ali se pazite da vas navigacija ne navede da skrene sa njega dosta ranije, jer je tako "brže i bliže". Put je previše uzan, pa ćete u nekim delovima imati prilično problema da se mimoiđete sa lokalcima ili takođe sa onim turistima koji su zalutali. Neki delovi mogu da budu baš kritični, jer će vam sa jedne strane biti provalija, a sa druge stena, što može da bude problem ako naiđu dva šira vozila ili ako niste iskusan vozač.
U svakom slučaju, kuda god vozili, nagledaćete se prelepe prirode.
Prvo spominjanje Vjetrenice kao zanimljivog pećinskog fenomena zabeleženo je još u delu Plinija Starijeg, a najveća otkrića vršio je češki speleolog Karel Absolon početkom 20. veka. Beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929. prvi je naučno opisao ovo čudo prirode.
Vijugavi pećinski kanali
Podzemna staništa Vjetrenice čine pećinski kanali (do sada je otkriveno oko 6.700 metara), pukotine, podzemne vode i drugi životni prostori. Temperature su stalne, odgovaraju prosečnoj godišnjoj temperaturi tog područja, kao i vlažnost vazduha, koja je po pravilu maksimalna. Unutra je uvek 11 stepeni, a na samom ulazu i prvih nekoliko metara oseća se jako strujanje vetra zbog čega je i nazvana Vjetrenica.
Otkud vetar na ulazu u pećinu
Pojava snažnog vetra na ulazu fascinantna je osobina Vjetrenice. Tu zapravo nije reč o vetru, već o fizičkoj pojavi strujanja vazduha kako bi se izjednačile stalna unutrašnja i promenljiva spoljašnja temperatura vazduha.
Na površini iznad pećine nalaze se duboke pukotine kroz koje leti ulazi topao vazduh, hladi se i izlazi na glavni ulaz pećine. Do sada nije vršeno dugotrajno merenje brzine vazduha, ali postoje zapisi da je dostizao i brzinu od skoro 50 km/h.
Zimi, kada spoljašnja temperatura znatno padne ispod unutrašnje, smer strujanja se obrće. U prelaznim periodima vetar može više puta da menja smer, jer je, na primer, ujutru spoljašnja temperatura niža, a tokom dana viša od unutrašnje.
Za posetioce otvorena od 1964. godine
Speleološke specifičnosti ove jedinstvene pećine su i brojne naslage siga, te bogat hidrografski svet sa jezerima, vodopadima, potocima i na desetine manjih periodičnih tokova koji teku raznim smerovima.
Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta šireg područja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine, a 1981. proglašena geomorfološkim rezervatom prirode. Za posetioce je otvorena od 1964. godine.
Stanište čovečije ribice
Pećina je poznata i kao jedno od najvećih staništa čuvenog vodozemca - čovečije ribice. Naime, čovečija ribica je jedini vodozemac u Evropi koji živi u pećinama. Repati vodozemac je dinarski endemit koji živi u podzemnim jezerima i mirnijim delovima podzemnih potoka i rečica dinarskog krša isključivo od severa Italije, Istre i primorske Slovenije, preko Dalmacije i BiH.
Čovečju ribicu ipak ovde nećete moći da vidite, jer ona živi u mraku u skrivenim vodama pećine. Do pre dve godine, jato čovečje ribice se premetalo u bazen u pećini koji su dostupni posetiocima, ali je to UNESCO zabranio, tako da su kolonije morale da ostanu duboko u pećini i vodama do kojih turisti ne mogu da dođu.
Temperatura 11 stepeni
U Vjetrenici je temperatura ujednačena, barem u letnjem periodu kada je merena i iznosi oko 11 stepeni, stalnih jezeraca u glavnom kanalu je oko 10 stepeni, kao i tla ispod površine. Gotovo sve tekuće ili stajaće vode koje se verovatno napajaju sa površine za neki stepen su toplije.
U jednom delu pećine sliva se voda sa oko 800 metara visine, a inače je voda toliko čista u pećinskim bazenima da ćete pomisliti da su u pitanju ogledala.
Elem, u ovom delu gde kaplje, možete je i piti, pa čak i skeptici, naročito kada im vodič kaže da ima moć podmlađivanja. Umivanje je svakako neizbežno.
Dvesta različitih životinjskih vrsta
U Vjetrenici živi bogat pećinski svet u kojem je zabeleženo gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 92 troglobionta, što je čini jednom od najbogatijih pećina po biodiverzitetu u svetu, a 37 vrsta je prvi put pronađeno i opisano upravo ovde (Locus typicus). U fauni Vjetrenice veliki je broj uskih endema, tzv. stenoendema.
Cena ulaznica
Cene ulaznica u pećinu nisu iste za strane i za domaće turiste.
Strani turisti
- Odrasli - 13 evra
- Studenti/penzioneri - 10,5 evra
- Deca - 8 evra
Za organizovane grupe od 20 i više posetilaca odobrava se popust od 20 odsto.
Individualna poseta muzeju naplaćuje se 1 evro po osobi.
Usluga vodiča, odnosno privatna tura, naplaćuje se 25,5 evra po turi.
Domaći turisti, državljani BiH
- Odrasli - 9 evra
- Studenti/penzioneri - 6 evra
- Deca - 5 evra
Letnja avantura na Velikom jezeru unutar pećine
Leti se ovde organizuje i tura čamcem u delu pećine gde je Veliko jezero i koji je ostalih meseci nedostupan. Tura traje od 2 do 30 sata, isključivo je namenjena punoletnim osobama, vode je iskusni speleolozi.
Kažu da je to fenomenalno iskustvo i adrenalinska tura koju ćete pamtiti. To je prilika da se vide spektakularni pećinski ukrasi, da se istražive prostrane dvorane i mistični potoci, uživa u neverovatnoj panorami ostaje u sećanju.
BONUS VIDEO:
(Blic/MONDO)
Usluga vodiča, odnosno privatna tura, naplaćuje se 25,5 evra po turi.
Domaći turisti, državljani BiH
- Odrasli - 9 evra
- Studenti/penzioneri - 6 evra
- Deca - 5 evra
Letnja avantura na Velikom jezeru unutar pećine
Leti se ovde organizuje i tura čamcem u delu pećine gde je Veliko jezero i koji je ostalih meseci nedostupan. Tura traje od 2 do 30 sata, isključivo je namenjena punoletnim osobama, vode je iskusni speleolozi.
Kažu da je to fenomenalno iskustvo i adrenalinska tura koju ćete pamtiti. To je prilika da se vide spektakularni pećinski ukrasi, da se istražive prostrane dvorane i mistični potoci, uživa u neverovatnoj panorami ostaje u sećanju.