• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

VRATILI SE U SVET: I Srbija puteve gradi pepelom

Izvor MONDO/Tanjug

Dve godine posle odgovarajuće uredbe vlade Srbija se konačno "vratila u svet" i pepeo, dobijen kao otpad iz termoelektrana, počinje da se koristi kao korisni građevinski materijal za izradu puteva.

"Vlada Srbije je zajedno sa EPS-om u proteklih nekoliko godina napravila, za Srbiju pionirske, korake da pepeo postane sirovina i da iz negativnog ciklusa zagađivanja uđemo u pozitivan ciklus korišćenja pepela", rekao je danas ministar energetike i rudarstva, Aleksandar Antić.

Ne baš sasvim bez iskustva

Prema direktivi Evropske komisije iz 2008. godine /poznate pod nazivom "end of waste") pepeo iz termoelektrana definitivno se više ne smatra otpadom, nego ima status sirovine, poluproizvoda, nusprodukta Domaća iskustva Upotreba pepela i šljake u Srbiji datira još od sedamdesetih godina prošlog veka, ukazuju se u kWh, internom časopisu EPS-a. Tada su izrađene opitne deonice puta Lazarevac– Ibarski put, saobraćajnice u krugu Rudarskog instituta u Beogradu, a desetak godina kasnije izgrađeno je oko 15 kilometara puta oko deponije pepela TENT A i B, ulice u Obrenovcu i pristupni putevi oko deponija pepela u Kostolcu. TE „Kolubara“ je isporučivala pepeo tadašnjim preduzećima Grmeč, Alkaloid i Kamnik, a od 1995. godine sa deponije TENT A ponovo su počele isporuke fabrikama cementa u Beočinu, Novom Popovcu i Kosjeriću. Kao primer naše neaktivnosti može se navesti da je osamdesetih godina prošlog veka u Lazarevcu, Obrenovcu i Beogradu prodavan gotov malter za zidanje i malterisanje pod nazivom "efelit", proizvođača TE Šoštanj iz Slovenije, u kome je bilo 70 odsto mase pepela.

"U Vladi je danas potpisan i prvi ugovor za 3.630 tona pepela koji će se koristiti na izgradnji autoputa između Beograda i Čačka na koridoru 11, što je donacija EPS-a", rekao je Antić na zasedanju skupštine udruženja ECOBA u Beogradu.

Ministar je kazao da su ovo ipak prvi koraci jer na deponijama ima oko 200 miliona tona pepela, a godišnje se proizvede dodatnih šest miliona tona.

Podsetio je da je vlada 2015. donela uredbu kojom se definišu načini korišćenja pepela.

"Mi želimo da naučimo puno toga od vas, ja sam zadovoljan što je EPS član ove asocijacije, i mislim da je to važno jer je i put Vlade Srbije usmeren ka tome da pepeo dostigne status sirovine i kod nas kao što je kod vas, u Evropi i širom sveta", rekao je Antić.

On je kazao da je velika stvar što se sastanak udruženja ECOBA (Udruženja proizvođača energije koji sagorevaju ugalj) održava u Beogradu, jer će pomoći Srbiji da uhvati korak sa svetom, usvoji nove mehanizme i nauči kako da komercijalizuje velike količine pepela koje poseduje.

Vršilac dužnosti direktora EPS, Milorad Grčić rekao je da je ovaj dan važan za EPS, ali i za celu Srbiju i njenu privredu.

"EPS ima za osnovnu delatnost proizvodnju električne energije, ali njena proizvodnja je 70 odsto iz uglja, i zato ima toliko pepela na deponijama, i zahvaljujući Vladi i uredbi iz 2015. taj pepeo počinje da se koristi u izgradnji puteva", rekao je Grčić.

On je dodao da su od 2015. do danas, EPS i nadležno ministarstvo uspeli da isposluju korišćenje pepela sa dve termoelektrane, što je veliki napredak.

"Srbija nije dovoljno tržište za količine koje imamo i zato ističem da smo počeli izgradnju luke na Dunavu, što je važno za rečnu komunikaciju u budućem transportu pepela", istakao je Grčić.

Upotreba pepela u industriji
Izvor: YouTube

Predsednik udruženja ECOBA, Ivan Skidmor rekao je da je EPS član ovog udruženja od 2010. godine, i da je ovo druga poseta Srbiji posle 2011. godine.

A, gde je Balkan: Amerikanci uvoze pepeo od uglja

"Možda će kada dođemo sledeći put za pet godina, korišćenje pepela biti povećano. ECOBA postoji više od 25 godina, i ima članove u 28 zemalja. Sve te zemlje govore različite jezike, ali zajednički jezik postižemo jer imamo iste izazove i iste želje", naveo je Skidmor.
On je dodao da se zajednički radi na standardizaciji, kako bi se postigla veća komercijalna korist za sirovine dobijene iz uglja.

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image