• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Dranje" po kafićima: Zašto je Beograd skup?

 Georgi Mitev Šantek
Autor Georgi Mitev Šantek
Izvor mondo.rs

Za Beograđane neverovatna slika - tečni "obrok" za buđenje samo 100 dinara. Problem je samo što je paket koji "greje dušu" - domaća kafa, rakijica i mineralna voda - udaljen 138 kilometara.

Ova fotografija verovatno je ozarila lica mnogih ljubitelja "srpske" tradicije. "Šućino buđenje", kako se su u jednom kafiću nazvali ovaj "brend" - komplet od domaće kafe, čašice rakijice i čaše mineralne vode (ne zaboravimo ratluk) - košta samo 100 dinara. "Cena - prilika", ali problem je što je kafić, a time i cena, u Jagodini.

Za sličan "srpski jutarnji komplet" jedan Beograđanin bi se morao isprsiti bar 250 dinara, i tako se slikom i prilikom, nametnula jedan stara tema - koliko je (i zašto) skuplji život u Beogradu...

U kafićima u standardni espreso ide sedam-osam grama kafe, što znači da se od jednog kilograma može dobiti od 120 do 140 šoljica. U pojedinim izvikanim kafe-lancima tvrde da u u njihov espreso ide čak duplo više "radi prave jačine i punoće", ali to je teško proveriti ako nemate istančano nepce "cup testera", odnosno profesionalnog kušača kafe.

Kilogram kafe za espreso u običnoj prodavnici može se naći za oko 2.800 dinara po kilogramu. Kafići nabavljaju na veliko, tako da je cena ispod 2.000 dinara. Ako se po toj ceni napravi 130 šoljica, onda je cena od najviše 14 dinara po šoljici. S obzirom na to da je cena šoljice espresa u "centralnim" gradskim kafićima u Beogradu oko 140 dinara, to znači da je zarada, ni manje ni više nego desetostruka.



Slična je zarada i na "domaćoj", odnosno "turskoj", kafi čije srkanje (a potom možda i već zaboravljeno "gledanje u šolju") u Beogradu košta od 90, koliko je recimo u jednom kafeu u novobeogradskom Starom Merkatoru, do 120 dinara u centru grada.

Kafići u koje ne mogu da "zalutaju" turisti, niti u kojima je prestižno "biti viđen", ili se na Instagramu ili Twitteru pohvaliti "blejažom", moraju da se zadovolje cenom tek nešto većom od stotinu dinara. Tu razlika između nabavne i prodajne cene "pada na samo sedam, osam puta".

Velika marža je i kod druge "robe" u kafićima, flašica od četvrt litra mineralne vode je u diskontu pića oko 35 dinara, servirana u kafiću je 140 dinara. Znači, i tu je najmanje "puta četiri", a verovatnije oko sedam puta.

Slična stvar je i kod rakije. Litar rakije na malo može se kupiti i za 400 do 500 dinara, ali takvu rakiju vam ne bismo preporučili za redovnu konzumaciju. Kvalitetna rakija i u diskontu košta najmanje 1.200 dinara za pakovanje od 0,75 litara. Kafići ne kupuju rakiju u (skupom) maloprodajnom pakovanju, pa nabavna cena "čašice" od 0,04 litra ide do 50 dinara. Da bi počela da vam klizi niz grlo, i ugodno greje na ovoj zimi potrebno je da je platite od 120 dinara u "predgrađu" do 250 dinara u nekom od lokala u fensi kraju Beograda - recimo u restoranu u Ulici Strahinjića bana.

Zašto zavidite Beograđanima, tamo je sve skuplje

Ali, ne bi bilo fer reći da je velika trgovačka, da ne kažemo kafedžijska, marža stvar pohlepe. Ona je jednostavno potrebna da bi posao funkcionisao, da bi u krajnjoj liniji, svi mi imali gde da popijemo kafu, ili na miru i komotno doručkujemo.

Izvor: MONDO/Stefan Stojanović


Ne treba, svakako, smetnuti s uma da veliki deo zarade ide i na troškove poslovanja objekta, plate, reklamu... S druge strane, teško da ste videli nekog vlasnika popularnijeg kafića da ne vozi skupoceni terenac ili limuzinu nemačke proizvodnje.

Palma: Što je u Beogradu sve 10 puta skuplje?

Kafa jeste jedan od najbitnijih elemenata za zaradu u svakom kafiću, jer nosi najveći promet, ali i zaradu. Njena cena se formira u skladu s platežnom moći klijentele i konkurencijom, tako da odnos nabavne i prodajne cene tu ne igra presudnu ulogu.

Jer nabavna cena je, otprilike, jednaka i za kafedžiju u Jagodini, u Zrenjaninu i u Beogradu. Pitanje je koliko koga košta lokal, koliko radnici, a koliko njegove mušterije mogu redovno (ako već ne baš svakodnevno), da plaćaju. Jer lokali, a pogotovo mali i oni van najužeg centra gradova, ne žive od turista i onih koji svrate, već od redovne klijentele.

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

KOLIKO PARA, TOLIKO...

Skupoća Beograda nad kojom se redovno zgražavamo, naravno, ima i drugu stranu medalje. Beograđani imaju (gotovo) sve prednosti jednog velegrada, od toplovoda i gradskog prevoza, do svih mogućih obrazovnih, kulturnih i sportskih institucija i manifestacija.

Ali, dovoljno je uporediti samo dve statističke stavke: prosečna neto plata u Jagodini u decembru 2017. godine je bila 36.600 dinara, a u beogradskoj opštini Stari Grad više nego dvostruko veća - 76,691 dinar.

Plate i opšte cene prate i cene nekretnina. U centru Jagodine kvadrat "normalnog" stana u oglasima je od 500 do 900 eva po kvadratu, a u Beogradu 1.500 do 1.900.

Komentari 148

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Ja

I da izadje kafa 14,00 + pdv ako je npr 150,00 prodajna...to je jos 30,00...seceric u kesici 2 komada i cokoladica ili keksic jer se u vecini kafica dobija to je jos 10,00=54,00 vec...struja koju kafemat povuce,voda,iznajmljivanje prostora,placanje radnika...i td i td...iznajmljivanje 50 kv na Nbgd od 700-1000 eura...a u Jagodini???

Matrix

Zato sto postoje ovce za sisanje

Jfh

@Matrix Da

special image