Globalno tržište nalazi se pred velikim izazovom jer osim radnih mesta za milione nezaposlenih, treba stvarati i nova za radnike koji tek dolaze
Globalno tržište nalazi se pred velikim izazovom jer osim radnih mesta za milione nezaposlenih, treba stvarati i nova za radnike koji tek dolaze
Stvaranje kvalitetnih radnih mesta ključni je izazov globalnog tržišta rada, a protok radne snage, novca i međunarodna trgovina u velikoj meri utiču na stanje zaposlenosti u svakoj zemlji.
Osim toga, u slabije razvijenim zemljama, gdje i živi većina ukupne radne snage, tempo razvoja tržišta rada u sve većoj meri određuju i međunarodni zakoni, zaključak je studije Ajita K. Gosea, Nomana Majida i Kristofa Ernsta iz Međunarodne organizacije rada.
Od 3,1 milijarde radnika u svetu, 73 odsto ih živi u zemljama u razvoju, dok ih je tek 14 odsto u razvijenim industrijskim zemljama. Ostali pak žive u zemljama srednje i istočne Europe, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza te ostalim državama s velikim izvorima prirodnih bogatstava.
Prema predviđanjima ekonomista, ukupan broj radnika u svetu ubuduće bi svake godine trebalo da se poveća za 46 miliona, od čega će ih najviše biti u zemljama u razvoju. Međutim, najveća koncentracija novca i znanja nalaziće se u razvijenim zemljama.
Upravo zbog ove nejednakosti, milioni radnika u zemljama u razvoju i danas rade na potcenjenim i niskoproduktivnim poslovima. Ali, i u razvijenim zemljama srednje i istočne Europe značajan je broj nezaposlenih, dugotrajno nezaposlenih ili obeshrabrenih osoba koje su odustale od traženja posla.
Stoga izazov s kojim se svet susreće nije samo otvaranje miliona kvalitetnih radnih mesta za radnike koji dolaze, već i za milione nezaposlenih ili podcijenjenih radnika.
Problem, nezaposlenosti u zemljama srednje i istočne Europe sličan je onome u razvijenim zemljama. Nezaposleni su najčešće osobe nižeg stepena obrazovanja koji nakon dužeg vremena bez posla prelaze u onu obeshrabrenugrupu i postaju pasivni posmatrači na tržištu rada.
Autori ističu da su se na ovom području problemi s nezaposlenošću počeli javljati 90-ih godina tokom tranzicije.
(MONDO)
Stvaranje kvalitetnih radnih mesta ključni je izazov globalnog tržišta rada, a protok radne snage, novca i međunarodna trgovina u velikoj meri utiču na stanje zaposlenosti u svakoj zemlji.
Osim toga, u slabije razvijenim zemljama, gdje i živi većina ukupne radne snage, tempo razvoja tržišta rada u sve većoj meri određuju i međunarodni zakoni, zaključak je studije Ajita K. Gosea, Nomana Majida i Kristofa Ernsta iz Međunarodne organizacije rada.
Od 3,1 milijarde radnika u svetu, 73 odsto ih živi u zemljama u razvoju, dok ih je tek 14 odsto u razvijenim industrijskim zemljama. Ostali pak žive u zemljama srednje i istočne Europe, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza te ostalim državama s velikim izvorima prirodnih bogatstava.
Prema predviđanjima ekonomista, ukupan broj radnika u svetu ubuduće bi svake godine trebalo da se poveća za 46 miliona, od čega će ih najviše biti u zemljama u razvoju. Međutim, najveća koncentracija novca i znanja nalaziće se u razvijenim zemljama.
Upravo zbog ove nejednakosti, milioni radnika u zemljama u razvoju i danas rade na potcenjenim i niskoproduktivnim poslovima. Ali, i u razvijenim zemljama srednje i istočne Europe značajan je broj nezaposlenih, dugotrajno nezaposlenih ili obeshrabrenih osoba koje su odustale od traženja posla.
Stoga izazov s kojim se svet susreće nije samo otvaranje miliona kvalitetnih radnih mesta za radnike koji dolaze, već i za milione nezaposlenih ili podcijenjenih radnika.
Problem, nezaposlenosti u zemljama srednje i istočne Europe sličan je onome u razvijenim zemljama. Nezaposleni su najčešće osobe nižeg stepena obrazovanja koji nakon dužeg vremena bez posla prelaze u onu obeshrabrenugrupu i postaju pasivni posmatrači na tržištu rada.
Autori ističu da su se na ovom području problemi s nezaposlenošću počeli javljati 90-ih godina tokom tranzicije.
(MONDO)
