Sirova nafta u četvrtak je na svetskim berzama pojeftinila usled i dalje prisutne neizvesnosti oko 700 milijardi dolara vrednog plana američke vlade za spasavanje ugroženih domaćih banaka i drugih finansijskih organizacija, kao i pokazatelja o padu tražnje osnovne energetske sirovine u zemljama najvećim potrošačima.
Cena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u novembru je na NJujorškoj robnoj berzi pala za 1,09 dolara, na 104,64 dolara po barelu.
Evropska "brent" nafta istovremeno je na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu pojeftinila 1,12 dolara, na 101,33 dolara za barel, preneo je Rojters.
Čini se da će američki Kongres ubrzo postići dogovor o paketu mera za spasavanje banaka, a predsednik Džordž Buš je za danas zakazao hitan sastanak u Beloj kući svih vodećih političkih ličnosti zemlje, uključujući i predsedničke kandidate Džona Mekejna i Baraka Obamu, da bi se postigla opšta saglasnost o realizaciji vladinog plana.
Čak i ako plan bude usvojen, investitori nisu sigurni kako će njegova primena sprečiti dalje usporavanje američkog privrednog rasta, nakon što je kriza ovog meseca dovela do kolapsa investicione banke "Liman braders" i intervencije države u cilju spasavanja finansijskih institucija "Fani Mej", "Fredi Mek" i AIG, navodi se u agencijskim izveštajima.
Pored turbulencija na finansijskom tržištu, na cenu nafte značajno utiče i pad tražnje te sirovine u SAD i drugim razvijenim privredama u svetu, zbog čega je dragocena sirovina do danas doživela naglo pojeftinjenje u odnosu na cenački rekord zabeležen 11. jula, od 147,27 dolara za barel.
Nedeljni izveštaj statističke službe američkog Ministarstva energetike je sinoć pokazao da je tražnja nafte u SAD u protekle četiri sedmice bila 5,3 odsto niža u odnosu na isti period lani, što je posledica visokih cena goriva i sveobuhvatne ekonomske krize.
Treći po veličini potrošač nafte u svetu, Japan, ostvario je u avgustu uvoz tog energenta od 4,13 miliona barela na dan, ili 3,3 odsto manje u odnosu na isti mesec 2007., saopštila je danas japanska vlada.
Najsvežiji izveštaji ukazuju da je potrošnja energenata opala i u nizu drugih zemalja, a Meksiko je privremeno smanjio dnevnu priozvodnju nafte za 250 hiljada barela, nakon što je obustavljen rad američkih rafinerija u Meksičkom zalivu, usled dejstva uragana Ajk.
(Tanjug)