Tokom prošle godine oko 78.000, sada već bivših radnika, podiglo je radne knjižice i otišlo u penziju. Ali jedan broj njih i dalje ne želi da se odrekne radnih navika, radnog tempa, kolega... Tako se na hiljade penzionera odlučuje da nastavi posao i ponovo zarađuje. Naravno, ako imaju gde i ako ispunjavaju uslove, pišu "Novosti".

Među onima koji se najčešće vraćaju na posao su mahom intelektualci i oni koji su tokom radnog veka ostvarili dobre položaje. U PIO fondu kažu da se radnom mestu najčešće vraćaju oni koji su živeli relativno lagodno, dok se među fizikalcima ovakvi primeri mogu na prste pobrojati.

"Novi radni odnos najčešće zasnivaju lekari i to oni u privatnim ordinacijama", priča Vesna Vićentijević iz Penzijskog fonda Srbije. "Da rade nastavljaju i univerzitetski profesori i to kao predavači ili konsultanti na mnogim fakultetima. A advokati rade dok su živi i to gotovo uvek u privatnoj praksi".

Bez obzira na to kolika im bila želja za radom, ipak, ne mogu svi da zasnuju novi radni odnos. Bez dileme, bar one zakonske, na posao mogu da se vrate samo starosni penzioneri. U ovoj ogromnoj armiji bivših radnika, takvih je i najviše.

"Oni koji su se penzionisali zbog godina ili na osnovu punog radnog staža mogu da se ponovo zaposle, bilo u svojoj ili tuđoj firmi, a mogu i da otvore privatno preduzeće", dodaje Vesna Vićentijević. "Jedino moraju da naprave prekid u osiguranju od najmanje jednog dana i da za to vreme podnesu zahtev za penziju".

Na platu i penziju istovremeno nemaju prava invalidski penzioneri. Ako žele da se zaposle ili otvore firmu oni moraju da izađu ponovo pred invalidsku komisiju od čije ocene zavisi dalja sudbina njihove penzije.

"Nesmetano mogu da rade jedino po ugovoru o delu. Tada neće ostati bez penzije, ali honorari, ma koliki bili i bez obzira na to što će na njih biti plaćen doprinos, neće jednoga dana povećati njen iznos", kažu u fondu. Ne mogu da rade ni porodični penzioneri, pa čak ni da tezgare, jer će odmah ostati bez svoje penzije. Izuzetak su samo deca na redovnom školovanju i to samo kada rade preko omladinskih zadruga.

U Penzijskom fondu dodaju da "novi" kadar, kada se ponovo penzioniše, može da traži ponovno obračunavanje i da u većini slučajeva penzije budu veće od prethodnih.

Po novom zakonu, na plate, honorare ili ugovore o delu, kao i na sve naknade za članstva u radnim odborima plaćaju se doprinosi pa samim tim ove dažbine državi mogu da poprave prosek nove penzije. Ipak, nije nemoguće da se ova zarada odrazi loše na prvobitni proračun. Vićentijevićeva pojašnjava da se to dešava ako su nova primanja manja od onih u prethodnim godinama. Zato, zaposleni u Fondu savetuju svoje korisnike da pre predavanja drugog zahteva za penziju, traže da im se obračunaju potencijalni iznosi kako bi se uverili da li im se isplati ponovni obračun.

(MONDO)