Vozači u Srbiji toče ubedljivo najskuplje gorivo. Posle najnovijeg poskupljenja od 3,4, odnosno 4,14 dinara, litar motornog benzina od 95 oktana košta 97,20 (1,03 evra), dok litar dizela u zavisnosti od vrste staje od 84,52 dinara (1,19 evra) do 92,45 dinara (1,02 evra), koliko košta evrodizel.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić potvrdio je za „Politiku” da je trenuta cena derivata na pumpama, zbog povećanja akciza, takva kao da se barel nafte prodaje za 140 a ne 60 dolara!

I u Crnoj Gori se gorivo toči ispod jednog evra – 0,98, dok je dizel još jevtiniji i košta 0,78 evra. U susednoj Makedoniji je gorivo takođe jeftinije nego u Srbiji – benzin košta jedan evro, a dizel 0,90.

Gorivo je najjeftinije u BiH, gde se litar supera od 98 oktana prodaje, u zavisnosti od pumpe, po ceni od 0,78 do 0,82 evra, dizel od 0,71 do 0,81 evra, a evrodizel – od 0, 81 do 0, 86 evra. I vozači u Hrvatskoj sipaju benzin i dizel koji su jeftiniji nego kod nas. Litar benzina košta 0,95, a dizela 0,89 evra.

Zanimljivo je da se u bivšim jugoslovenskim republikama gde je gorivo jeftinije, ono slobodno uvozi. U Srbiji je, međutim, zabranjen uvoz derivata, osim evrodizela, i tako će ostati do januara 2011. godine.

Zašto Srbija ima najskuplje a, po kvalitetu, najlošije gorivo u okruženju?

Božo Stanišić, direktor u privatnoj naftnoj kompaniji „Petrobart AVIA”, potvrđuje da je gorivo u Srbiji najskuplje, ali podseća i da je u nekim periodima bilo najjeftinije. Razlog je skok cene sirove nafte na svetskoj berzi na oko 60 dolara, ali i povećana državna zahvatanja u ceni goriva.

Samo za poslednjih 20 dana benzin je poskupeo za oko šest, a dizel u proseku za osam dinara. Početkom maja bezolovni motorni benzin od 95 oktana točio se po ceni od 91,40, a dizel 76,10 dinara. S obzirom na to da je u tom periodu i država povećala svoja zahvatanja po osnovu povećane akcize, tri dinara za benzin i četiri za dizel, gorivo je dodatno poskupelo. Tako u ovom času država kroz akcize na svaki litar benzina uzima 44, a dizela 30 dinara.

Na konstataciju da su u okolnim zemljama zahvatanja države još veća nego u Srbiji, u BiH ona iznose oko 50 odsto cene, Stanišić kaže da su verovatno drugi troškovi prometnika manji. Uslužna prerada je svuda upola jeftinija nego u Srbiji, napominje on.

Privatni vlasnici pumpi upozoravaju da bi cena goriva mogla biti i veća ukoliko država odobri „Gaspromnjeftu” povećanje cene prerade nafte sa sadašnjih 29 na 52 dolara po toni.

Privatnici se slažu da kvalitet goriva u Srbiji ne odgovara ceni, što potvrđuje i činjenica da roba koja izlazi iz domaćih rafinerija ne može gotovo nigde da se izveze. Nešto bolja situacija može da se očekuje tek pošto „Gaspromnjeft” modernizuje rafinerije.

Zbog razlike u cenama goriva u Srbiji i okruženju trebalo bi što pre preći na usklađivanje cene s cenom derivata na svetskoj berzi. U tom slučaju, ističe Stanišić, maloprodajna cena goriva u Srbiji bila bi identična onoj u okruženju.

(MONDO)